Kako napisati dobar naslov za web

4. February 2010

Pravi  novinari PR stručnjaci blogeri  copywriteri pisci, baš kao veliki muzičari i sportisti,  svoj su talenat usavršavali godinama. Kao što Stradivarius  u rukama majstora daje drugačiji zvuk nego kod početnika, tako i reči, iako su svima poznate, odjekuju drugačije u zavisnosti od toga koliko je uloženo truda u usavršavanje veštine pisanja.

Hemija. Baš kao što se dešava među ljudima pri susretima: imamo svega 2 minuta da napravimo utisak. Zato je važno šta ćemo reći i kako ćemo se ponašati. To važi i za pisanje članaka na webu – potrebno ih je optimizovati za online korisnike. Zato je važno izazvati interesovanje da bi čitalac kliknuo i prčitao ceo članak.

Pred vama je nekoliko saveta  koji će vam pomoći da tekst naslova svaki put bude efikasniji nego prethodni.

1235996_pencil-pusher

5 pravila:

1. Dobar naslov je onaj koji daje dobar argument da se na njega klikne. Važno je i šta se nalazi “iza vrata”: šta će online korisnik dobiti kada klikne? Koju vrednost mu dajete? Recite ono što biste rekli prijatelju koji o vašem proizvodu ništa ne zna, jednostavnim rečima i tako da izazovete uzbuđenje. Ne koristite prideve – oni retko rade posao; preskočite da kažete da je vaš članak – proizvod – usluga “interesantna”, čak i ako to mislite. Budite konkretni.

2.Dobar naslov zna koga cilja. Ipak, on privlači i širu publiku. Nije loše naslov sastavljati u 2 koraka: u prvom se obratite specifičnoj grupi (kriterijumi: pol, demografija, region, interes), a u drugom koraku postavite ono što je privlačno i širokim narodnim masama.  Mislite li da recimo Guitar Art fest nije zanimljiv svima? Ispričajte priču. Rođeni smo da slušamo priče. Priče su dobre  – unose uzbuđenje, baš kao i vredne informacije i emocije. Iznesite to pred publiku.

3. Koristite svakodnevni (standardni) jezik. Mediji na internetu nisu oglasne table u gradskoj većnici. Jezik koji koristite u naslovima treba da bude jednostavan i takav da ga većina ljudi lako razume. Mislite na bake i prvake – svima njima treba da bude jasno o čemu pričate. Izbegavajte po svaku cenu  tehničke termine i stručni žargon, to što je vama nešto poznato ne znači da i svi drugi za to znaju.

4. Glagoli su vaš čarobni štapić. Glagoli unose život i u najdosadniji naslov. Oni čine razumljivim akciju, akcija je važna.

Dobar naslov:  Obama najavio povlačenje vojnika iz Avganistana (činjenica, informacija).

Bolji naslov: Obama povlači vojnike iz Avganistana (akcija)

Glagoli i naslovi su savršen spoj, potrebno je da kažete KO nešto radi i ŠTA radi. Još jednom: akcija donosi uzuđenje. Nema naslova koji ne obožava akciju!

5. Dobar naslov ne tera na razmišljanje šta je pisac hteo da kaže. Dobar naslov je sažet i jasan. Usred radnog vremena npr. dospete na neki web sajt i vidite članak. Koliko vremena imate? Dve sekunde? Jednu? Dakle, bez metafora, skrivenih značenja, igre reči. Ako ne razume naslov, online publika teško da će kliknuti i čitati dalje. To ne znači da ne smete da budete kreativni! Samo ne pokušavajte da sakrijete značenja iza naslova – recite u naslovu upravo ono o čemu se radi u tekstu, bez prevare i lažnog navođenja (lažnih obećanja). Ne želite da se čitalac razočara, zar ne? Odnosno, marketinškim jezikom rečeno: ne kreirajte pogrešna očekivanja. Slično je i sa web sajtom, ako ne ispuni očekivanja čitalac će, malo nad*kan razljućen, otići sa njega. A najčešće je to gore nego da uopšte nije ni kliknuo.

I ne zaboravite zlatno pravilo: Iznošenje poluistine je takođe LAŽ. Izostavljanje činjenica je prekršaj.

Primer: pronađeno 100 kg kokaina skrivenog u bananama.

U Gornjem Milanovcu ili Zrenjaninu, to bi bila senzacija. U Meksiku ili na Filipinima…ah, pa šta. Koga briga.

eShop rečnik: prodajni levak

26. January 2010

Kada se surfer prvi put susretne sa proizvodom na internetu, teško da će iz prve kupiti to što vidi. Nailazak na sadržaj koji objašnjava proizvod i koji inicira interesovanje  je prvi korak ka prodaji. Tako surfer postaje potencijalni kupac i na marketingašima je da od njega načine kupca, potom kupca koji se vraća (mada neki vole i ’one-night stand’ odnos sa brendom),  zatim  kupca koji preporučuje proizvod svojim prijateljima, i na kraju – lojalnog kupca koji  u kontinuitetu troši  novac na taj proizvod (’marriage’ odnos sa brendom).

Ovaj proces zove se ’funneling’ a grafički se prikazuje u obliku levka. Na onima koji kreiraju promotivni sadržaj i održavaju odnose s kupcima (marketing i prodaja) je da provedu osobu kroz sve faze tako da se dođe do cilja tj. prodaje.

Proces ide od kreiranja svesti o proizvodu do prodaje a  ključna stvar je moć ubeđivanja da kupe vaš proizvod.

Konverzija je oznaka za preobraćenje  – kada posetilac vaše web stranice postane vaš kupac. Levak se zato često naziva  ‘conversion funnel’ a često se sreće i ‘sales funnel’.

Prodajni levak (doslovni prevod gornjih termina) označava proces koji vodi do konverzije. Budući da ponašanje ljudskih bića nije linearno, i sam proces ume da bude dinamičan. Uloga online marketinga je da provede potencijalnog kupca bezbedno kroz sve faze, da umanji (prirodan) strah od nepoznatog, i pokaže mu svetlo na kraju tunela (vrednost koju stiče kupovinom proizvoda).

Kao što su svi ljudi na svetu jedinstveni tako je i njihov prolazak kroz prodajni levak različit, ali nije loše imati na umu da postoje faze kroz koje prolazi svako, neko brže, neko kraće.

Levak je uopšteni model ponašanja online kupca:

sales-funnel

Koliki može biti conversion funnel? Smatra se da je 8 stepenika sjajno, i da je sve do 25 normalno. Izazov je biti  uz kupca na svakom stepeniku i ispratiti ga do kraja. Analizom procesa  ponašanja kupca na svakoj stepenici moguće je ubrzati njegovo donošenje odluke o kupovini.

Zašto se kupac ne odlučuje na kupovinu? Koja pitanja ima? Šta ga koči, a šta bi ga podstaklo da na kupovinu?  Postavljanje pitanja u ovakvom i sličnom maniru  je ključno, i akcija koja sledi iza toga.

Online oglasi služe da privedu konverziji posetioca. Odnosno da od posetioca naprave kupca.  Bolji tekst oglasa – više kupaca.

Microsoft Atlas Institute je na uzorku od 250 oglašivača testirao 17 miliona konverzija.

Preuzmi kompletan izveštaj (PDF)>>

Vodič za početnike: internet marketing

22. January 2010

Vaš web sajt je vaša najbolja reklama.

Ali čemu sav trud ako vaš web sajt niko ne vidi? Prvi korak je, naravno, postaviti kvalitetan sadržaj. Suštinski je važno dovesti posetioce.

94

SEO: optimizacija za pretraživače pomoći će vam da se bolje kotirate u pretrazi tj. da budete vidljivi na različite upite koji stižu sa pretraživača.

EMAIL: jednostavan i pouzdan način komunikacije vaše poruke. U cilju poboljšanja efikasnosti potrebno je meriti email conversion rate. Računa se da u proseku oko 30 % komercijalnih emailova biva otvoreno i pročitano.

DRUŠTVENI MEDIJI: domen konverzacionog marketinga. Zasniva se na interesovanju  koje se kreira na društvenim medijima a koje dovodi do posete sajtu.

PPC: internet reklama koju oglašivač sam kreira (odnosno delegira na agenciju ili konsultanta) a koji dopire do najvećeg dela online  populacije.
Postoje 2 vrste: oglasi u pretraživačima (search) i kontekstualni oglasi (etarget).

Search ppc su oni oglasi u vidu linka koje vam izbacuje pretraživač kada u box za pretragu ukucate šta vas zanima -  pored, ispred, ili uz rezultate pretrage.

Kontekstualni PPC oglasi su takođe u vidu linka i linka sa slikom nalaze se na sajtovima  i portalima (ne u pretrazi kao prethodna grupa)  i u vezi su sa temom  koja se tu nalazi.

Kako je ovo moguće? Kreiranjem oglasa u Etargetu moguće je naciljati kupca tj. dodeliti mu ključne reči koje ga opisuju. U skladu sa ovim rečima oglas će se prikazivati na sajtovima sa sadržajem koji ih u sebi ima, dakle - kontekstualna reklama je ciljana, oglasi se prikazuju onim kupcima koji su već zainteresovani za ono što vi imate da prodate tj, saopštite.

Saznajte kako funkcioniše Etarget >>

Redizajn web sajta i internet marketing

19. January 2010

Zašto imate web sajt? Koji su pravi a koji pogrešni razlozi za posedovanje web sajta?

U Hubspotu kažu da treba biti maksimalno oprezan kod redizajna web sajta, najpre zbog toga što će posetioci ispočetka manje da dolaze na novi sajt ukoliko ne zadržite ključne faktore koji čine da web sajt bude uspešan. Neophodno je da se pozabavite metrikom i statistikama pre redizajna. Zašto? Redizajn koji ne donosi merljiv povratak investicije, odnosno sajt koji ne zarađuje za vas više nego prethodna verzija, predstavlja kompletni gubitak vremena, energije i novca.

Ne zaboravite da web sajt treba da delunje privlačno za posetioce, i da je to njegova osnovna svrha.


Nekoliko predloga koje daje Majk Volp:

1. Pošto je web sajt način da doprete do više kupaca sa manje resursa, i pošto se ovde ne računa snaga nego mozak (brainpower), pored funkcionalnog i lepog dizajna izuzetno je važno da sredstva utrošite na kreiranje sadržaja. Čak i važnije!

2. Budući da sajtovi nisu bilbordi u pustinji već sredstva za aktivnu komunikaciju, privlačenje potencijalnih kupaca i konverziju, sadržaj je od suštinskog značaja – što više sadržaja imate, to je kao da imate više srećki u ruci, tj. više šansi za zgoditak (konverziju).

3. Neka vaš novi sajt odlikuje laka navigacija, jednostavan i čist dizajn, i poziv na akciju (kontakt, formular) treba da bude veoma upečatljiv, idelalno pri vrhu stranice.

4. Još jedan dragocen savet je: ne dopustite da se zaglibite u merenju (nemojte meriti sve, 3 do 5 stvari je dovoljno -posete, lidovi, prodaja, kanali s kojih vam dolaze posetioci) i omogućite da eksperimentisanje sa dolaznim stranicama bude lako i jednostavno (da možete da ih napravite sami za 15ak minuta).

5. Inventar web sajta je od suštinskog značaja: sadržaj, ključne reči, inbound linkovi, alatke za konverziju. Ne menjajte tim koji dobija – zadržite ono što vam je završavalo posao na starom web sajtu i ne dozvolite da iščezne u novoj verziji. Naravno, ako menjate i domen, koristite redirekciju 301 za svaku stranicu koju želite da sačuvate.

Pogledajte snimak webinara >>

Šta je zadatak PR menadžera u 2010

15. January 2010

Hvata li vas ponekad vrtoglavica od substancijalnih promena koje se ubrzano dešavaju u PR struci? Ne kaže se uzalud da je prioritet PR menadž100px-Censorship.svgera da vrate javnost u odnose s javnošću.

Ovo je ujedno i osnovna postavka interaktivnog marketinga i najveća “babaroga” za PR menadžere kojima tek predstoji prelazak u drugi svet, ovaj čudesni koji je online.

Kako vratiti javnost u PR i kako prestati da radimo ono što smo oduvek radili?
Čini se da se u Srbiji stvari lagano pomeraju napred: Marko Selaković  zalaže se za redefinisanje uloge PR-a. Dragan Varagić  zastupa ideju o hibridima i content marketingu.

Istraživanje koje je tokom jeseni sproveo Vocus na oko 1.836 PR profesionalaca pokazalo je da se percepcija toga čime u stvari treba da se bave odnosi sa javnošću znatno promenila u dinamičnom okruženju koje je u PR struku doneo web. Pogledajte grafikone.


Vreme pokušaja:
84 % smatra da će PR planiranje biti kompleksnije tokom 2010.

Oprezni optimizam: 42 % anketiranih kaže da će budžeti za PR ostati na istom nivou, dok 24 % misli da će biti za nijansu veći.

Inovacije i ulaganje u tehnologiju: 63 % PR profesionalaca planira da unapredi procese tokom 2010, dok će 51 % investirati u tehnologije ne bi li uradili više stvari sa manje resursa.

Društveni mediji u fokusu PR struke: 80 % tvrdi da će u centru pažnje tokom 2010. godine biti društveni mediji; slede multimedijalni sadržaji sa 63 % glasova, dok  ih u stopu prate tehnike merenja, SEO i viralne kampanje sa 58, 57, i 56 %.

PR postaje veoma važan marketingu: 64 % ispitanika veruje da će PR postati izuzetno važan deo marketing miksa.

Kako sa manje ljudi i resursa postići bolje rezultate? Koje će taktike komunikacije biti hit ove godine?

Kako ostvariti uticaj? Kako da ono što vi imate da kažete čuje što više ljudi?

Kako da to što radite online bude primamljivo za vašeg šefa, koje su metode merenja preporučljive?

Preuzmite rezultate Vocus istraživanja i pogledajte webinar >>

Branislava Gajić: recesija & tržište rada

5. January 2010

Branislava Gajić, direktorka Infostuda, odavno je dot-kom legenda Srbije. Infostud, kao jedno od najuspešnijih internet preduzeća na ovim prostorima,  otpočelo je sasvim američki -  kao studentski hobi i kao ultimativna zabava. Ne baš iz garaže kao Apple, niti iz studentskog kampusa kao Facebook. Infostudov prvi projekat realizovan je  iz uzavrelog beogradskog javnog prevoza, sa floppy disketama i uz nekoliko kućnih računara.

Te davne 2001. godine Branimir Gajić je okupio grupicu prijatelja jer je primetio da na tržištu postoji rupa. I rešili su da je popune i ponude svoje usluge – da prirede rezultate prijemnih ispita na internetu tako da brucoši ne moraju da habaju cipele po letnjoj žezi i da drhture od trenutka kada će se konačno umešati u gužvu ispred spiska sa rezultatima u holu fakulteta i videti svoje ime. Branimir Gajić, Stefan Salom i Branislava Gajić dosetili su se da sve to može i online… i naravno, tu nisu stali. Osvojili su tržišnu nišu: aktivnosti famozne trojke proširle su se i na druge oblasti koje zanimaju studente, a potom i diplomce u potrazi za prvim poslom, i poslodavce kojima trebaju kadrovi. Infostud je postao mesto gde se mogu pronaći aktuelni oglasi za posao, saveti za razvoj karijere, saveti za menadžere ljudskih resursa, informacije o stipendijama….

Od poslića uz studije do predstavništava u Subotici i Beogradu prošlo je svega 9 godina. Infostud priči se ne nazire kraj, od vas smo navikli na neprestane inovacije :) Šta je ovih dana aktuelno u Infostudu i šta novo mogu da očekuju korisnici interneta u 2010?

Brana: Sada, uz priključenje putovanja.info, imamo 40-ak ljudi u timu, a prosek godina se i dalje vrti oko 28 godina. U ovom periodu smo upućeni na razvoj sajta polovniautomobili.com kome je poseta prešla 1.300.000 mesečno, odnosno skoro je tri puta povećana u odnosu na posetu koju je sajt imao u vreme kada smo ga preuzeli. Naravno, dalje će se raditi na povezivanju putovanja.info sa drugim Infostudovim sajtovima a, osim toga, u probnoj fazi je i sajt unaprediCV.com koji je namenjen ljudima koji traže ili menjaju posao, a žele da bolje pripreme svoju konkursnu dokumentaciju.

Infostudov priručnik za aktivno traženje posla preuzelo je sa sajta oko 3.500 ljudi. Očigledno da je traženje posla, priprema CV-ja i priprema za intervju veština koja se celog žiovta usavršava i da je sve više onih koji su rešili da preuzmu stvar u svoje ruke i ne čekaju da im išta padne s neba. Šta se u Infostudovim statistikama pokazalo kao najtraženije zanimanje?

Brana: Usled povećanja nezaposlenosti, povećana je konkurencija za slobodna radna mesta. I to se najviše vidi u oblastima gde je u većoj meri smanjen obim poslovanja ili je bilo otpuštanja u prethodnom periodu. Tako, na primer, u oblasti medija i kulture sada ima oko tri puta više prijava za jedno radno mesto nego ranije, a u istom nivou je rast prijava i u oblasti građevine i geodezije, kao i arhitekture.

Struktura oglasa za posao se nije mnogo menjala usled krize, slična je kao i ranije. I dalje se najviše traže ljudi za poslove u oblasti opšte ekonomije i administracije (46%), pa inženjerske pozicije (oko 16%), pa ljudi u oblasti menadžmenta i konsaltinga (oko 13%). Potom ide IT i tako dalje…
Prema podacima sa našeg sajta znanje.infostud.com recesiju manje osećaju škole računara i jezika, dakle veština koje su veoma bitne za većinu poslova. Međutim, institucije koje su fokusirane na in-house obuke, dakle prvenstveno rade obuku zaposlenih u firmama, osete krizu u većoj meri jer su mnogi poslodavci smanjili budžete za eksternu obuku.

U 2010. godinu ulazimo sa ne baš svetlim prognozama po pitanju zapošljavanja i oglašavanja novih radnih mesta. Rezanje budžeta često ide ruku pdo ruku sa otpuštanjima, a onima koji će ove godine tražiti svoj prvi ili drugi posao biće posebno teško. Kako se snaći za posao ove godine, ima li nade za neke obrazovne profile i koje?

Brana: Mislim da je ovo idealno vreme da ljudi obrate pažnju na “rupe u ponudi”, odnosno nove oblasti rada ili poslovanja gde postoji određena potražnja tržišta a slaba ponuda usluga te vrste ili mala ponuda ljudi koji imaju znanje u tim poljima.

Ako govorimo o Internetu, tu postoji prazan prostor u smislu pravljenja funkcionalno dizajniranih sajtova tj. stavljanja akcenta na informacionu arhitekturu i prodajnu funkciju sajtova umesto na estetiku. A u polju marketinga i odnosa sa javnošću postoji prostor u kome mogu da se pokažu ljudi svesni mogućnosti boljeg korišćenja Interneta, van pravljenja Fejsbuk profila koji se često ni ne ažuriraju ili samo postavljanja banera.

Recesija traje. Šta da očekujemo i kako da se ponašamo tokom 2010, koja će lična strategija ove godine biti jack-pot?

Brana: Ne očekujem da sledeća godina u ekonomskom smislu bude lagodna, tako da je jasno da svi treba da budemo što kreativniji, ali praktični i racionalni u planiranju i delanju, bilo da vodimo svoju firmu, bilo da smo zaposleni ili tražimo posao. Jer na muci se poznaju junaci i samo najbolji će opstati.

Bila kriza ili ne, (buduće) uspešne ljude uvek čekaju – rad, rad i samo rad, strateško razmišljanje, prepoznavanje dobrih prilika, ulaganje u sopstveno znanje i znanje drugih u timu. I veoma bitna stavka je sposobnost da se osoba odupre negativnom načinu razmišljanja, kritizerstvu i da krene malim koracima da pravi nešto potencijalno veliko. Možete pogledati i pozitivne primere u našoj rubrici “Saveti uspešnih”

Infostud.com je grupacija sajtova u Srbiji mesto na kome se građani najpre informišu o novim radnim mestima i ličnom i timskom usavršavanju. Ekipa Infostuda ove godine pobrala je rezultate rada na mnogim projektima iz prethodnog perioda pa su tako dobili nagradu za korporativnu filantropiju, dve nagrade na Webfestu u kategoriji poslovnih i informativnih sajtova, proglašeni su za jedan od najboljih najboljih brendova Srbije, nagrađeni za projekte obrazovnih spotova za kandidate za posao, za istraživanja koja su sproveli….

Web Specijal: propuštena prilika košta

24. December 2009
n1072487769_6564Jelena Jovanović je menadžer za marketing i komunikacije u Etargetu. Prеd vama je novogodišnji intervju portala economy.rs Web Specijal: 10 stručnjaka – 10 pitanja – 100 odgovora u okviru koga najpoznatiji stručnjaci srpskog internet tržišta odgovaraju na aktuelna pitanja.

1. Nekoliko nedelja preostalo je do ulaska u drugu deceniju ovog veka. Kako biste ocenili proteklih 10 godina, od 2000. godine u pogledu razvoja Interneta u Srbiji?

Verujem da će na prelasku u 22. vek protekla decenija izgledati kao “prvobitna akumulacija interneta”. Tih 10 godina koje su iza nas su revolucionarne, nešto staro je završilo, nešto novo je počelo, i svi smo osetili te turbulencije. Mnogo toga novog se dogodilo u IKT, desila se velika promena u marketingu (sada sve češće pitaju za rezultat i povratak investicije), na oglašavanje se konačno gleda kao na ulaganje, naročito na webu – množina ljudi koja tamo svakodnevno obitava preokrenula je kompas svetske ekonomije ka webu. Svetska ekonomska kriza i njen “rep” koji je ove godine dokačio i nas učinio je da firme postanu agilnije, mobilnije, da traže nove načine za zaradu i promociju. I to je divno: nikada, nikada ne smemo prestati da postavljamo pitanja može li nešto brže, bolje i efikasnije da se uradi. Komunikacija usled sveopšte povezanosti je drugačija, ovo je jedan transparentniji i, dozvolite da primetim, kudikamo pitomiji svet.
2. Kako vidite ulogu države i na koji način bi u budućem periodu mogla da doprinese daljem razvoju Internet tržišta i usluga?
To bi trebalo pitati državu. Skorašnji izveštaj državnog revizora pokazao je da država Srbija i dalje nema uvid ni u prihode ni u rashode, niti u svoje rođene dugove. Skandal sa srpskim enciklopedistima koji su dosad uzeli million evra za posao koji “samo što nije” završen takođe govori dosta. Neću reći ništa novo: država treba da se preformatira i da konačno počne odgovorno da upravlja svojim projektima. Da li to znači da će zaposliti 10.000 projekt menadžera? Što se mene lično tiče ne bih imala ništa protiv. Dok se ne dogodi taj suštinski preokret u razmišljanju i delanju, preovlađivaće stari nekompetitivni koncepti. Pravo pitanje u ovom trenutku bilo bi: kako ove suštinske promene napraviti nežno i bez mnogo buke. Ljudi su srž svakog posla.
3. Evidentno je da poslovni sektor zaostaje u primeni Interneta i web alatki koje mogu u značajnoj meri da povećaju produktivnost poslovanja. Po vašem mišljenju, koji su razlozi i i na koji način pomoći firmama u Srbiji da iskoriste potencijale Interneta?
Ne bih ulazila u razloge zašto kasnimo, evidentno je da osećamo rezultate prethodnih (ne)aktivnosti. Ono što je urgentno u ovom trenutku je podstaknuti preduzeća koja već imaju web sajt da iskoriste njegov pun potencijal. Takvih preduzeća je oko 60% prema podacima RNIDS. Web sajt mnogima služi da se kače godišnji izveštaji, što nalaže APR, I ništa drugo. Time što se nisu aktivirali na webu propuštaju šansu, a to košta – propuštena prilika za zaradu i razvoj posla košta, zbog toga se u svetu dešavaju smene na vrhu korporacija, ljudi dobijaju otkaze. Biti proaktivan i ići u susret promena (a ne pružati im besmislen otpor) je uslov za opstanak na tržištu, i to je ono što mora da bude lična, intimna odluka svakoga od nas pojedinačno. To je ono što menja DNK. Kako to uraditi? Angažovati ljude i na emocionalnom nivou. Niko nije blesav da unapred odbaci dobre stvari koje mogu da se dese. Svi u marketingu bi trebalo ovo da imaju na umu – novac je (samo) posledica rada, i niko ne sprečava agencije da rade u korist svojih klijenata. Ovo je prinicp koje tržište bez pogovora nagrađuje – tako funkcioniše društvo, tako se okreće svet – na kompetencijama i dobroj volji da se kreira nešto bolje nego što je prethodno bilo. Talentovani vladaju, ne lenji.
4. Internet oglašavanje i očekivani prihod od njega najčešći su razlozi pokretanja, ali i propadanja velikog broja internet projekata u Srbiji. Kako biste ocenili tržište internet advertajzinga u Srbiji? Broj internet oglašivačkih mreža postaje značajan, ali čini se da su prihodi od prodaje oglasnog prostora na sajtovima i dalje veoma niski?
U slučaju pokretanja projekata isključivo sa ciljem da se što pre namakne prihod od oglašavanja glavna premisa je pogrešna: sadržaj je ono što je važno, to privlači (ili odbija) posetioce na webu, to je ono što čini da se vraćaju. Onaj ko sledi tu taktiku, ko ima plan i ima viziju šta želi da postigne neće imati problema sa prihodima od oglašavanja – kreiraće sadržaj koji je ‘compelling’ i imaće strpljenja da sačeka investicioni luk i kada je reč o monetizaciji medijskog prostora. Novi projekti sračunati isključivo na zaradu preko noći ne mogu da uspeju ni u offline svetu dugoročno, pa zašto bi na webu to moglo. Dakle reč je o nerealnim očekivanjima. Preduzetništvo bi trebalo da se uči u školama, da bude deo programa – to je način razmišljanja. Upotrebiću agrarnu metaforu: onaj ko očekuje da preko noći uzbere plodove onoga što je juče posadio, nije svestan procesa i nege koju odgajanje zahteva. Branje zlatnih jabuka preko noći može samo u bajkama (a i tada se obavezno nešto loše dogodi i iskomplikuje, npr. neko vam otme ženu u međuvremenu).
5. Iako smo u jeku ekonomske krize, ovu godinu najviše je obeležio značajan rast broja internet prodavnica. Koliko ćemo još čekati da prodaja i kupovina na Internetu postanu uobičajena aktivnost u Srbiji? Šta očekivati u narednom periodu?
Niko se od čekanja nije ‘leba najeo. eShopovi niču kao pečurke posle kiše, ja skoro svakoga dana otkrijem po neki novi eShop, bilo da je reč o uslugama, proizvodima, softveru… Sasvim je sigurno da možemo da očekujemo bum eShopova, a ta revolucija u prodaji je bliže nego što mislite…
6. Kako neki stručnjaci smatraju, kod naših zapadnih suseda desio se “slučaj Severina” kao nešto što je na svojstven način promovisalo Internet, dok se u Srbiji “desio Fejsbuk”. Pretpostavlja se da čak 1,2 miliona stanovnika Srbije aktivno koristi ovu društvenu mrežu – da li su internet društvene mreže, blogovi, mikro-blogovi i video-blogovi budućnost internet komunikacija?
Komunicira se sadržajem u najrazličitijim formatima, nije neophodno baš uvek biti ličan i blogerski usmeren, važno je dopreti do što više ljudi. Različiti sadržaji na webu definitivno imaju ogromnu ulogu u internet ekonomiji, oni su mamac za kupovinu proizvoda, za angažovanje agencije ili konsultanta, oni su taj moćan detalj koji se može promovisati i pojačati prisustvo brenda na webu. To ne mora da bude blog, može bilo kakav sadržaj kreiran u promotivne svrhe. Dakle na content marketing biće dodato još content marketinga. Blog ima tu svoje mesto, on je jedan od alata internet marketinga, ali trend je širi i u svetu se sve više govori o marketinškim komunikacijama, a ne o tehničkim detaljima i platformama. Na sceni su hibridi – PR i marketing kakav smo do sada znali je mrtav ili u odumiranju, i blog takvim ljudima donosi prednost. Mnogi nažalost ne umeju da iskoriste blog kako treba, a nije redak slučaj da blogovanjem zapravo pucaju sebi u noge: ako si netalentovan ili loš, nije dobro da to baš svi saznaju, zar ne?
7. Najčešće aktivnosti prosečnog stanovnika Srbije na Internetu su korišćenje Fejsbuka, slanje elektronske pošte i “arčenje Jutjuba”. Komentar?
Važno je da se ljudi osećaju prirodno i opušteno na webu, društvene mreže su mnogima “druga kuća”, i to je super da se sažive sa tehnologijama i osete ih kao svoje, a ne kao nešto nepoznato što im se nameće. A savim sigurno će doći vreme kada će isti ti ljudi ostavljati user reviews i kada će pokušati da doprinesu korisnim informacijama u različitim sistemima. Inače, istraživanja pokazuju da se na internetu itekako upoređuju cene, traži obrazovanje, kupuju automobili, pretražuju informacije vezane za zdravlje. Sve to ima potencijal za marketing i kroz deljenje na društvenim mrežama.

8. Rupert Mardok – da ili ne? (besplatan sadržaj na Internetu – da ili ne?) i vaše mišljenje u vezi toga.
Uvek za besplatan sadržaj! Previše je ukorenjena navika da se na webu zaista mnogo toga dobija besplatno, i teško će se paywall postaviti u sam taj sadržaj koji je do juče bio besplatan. Ali nije nemoguće da se za premium membership dodaju neke druge usluge koje su, naravno, ljudi zaista spremni da plate.

9. Vaše mišljenje i očekivanja za budućnost u vezi razvoja internet usluga i tržišta (poželjno na globalnom nivou + Srbija)
Očekujem da Srbija stigne svet relativno brzo. Sve se više prepreka uklanja, mnoge su nestale. U US se sadržajem ne smatra samo tekst, ljudi veoma obraćaju pažnju na druge forme, video. različite vrste podcasta, webinara, konverzacija u mrežama… Razumevanje dinamike prostora po kome se krećemo i u kome već uveliko živimo je ključno. I ključna je akcija koja iz toga sledi.

Vaš praznični eShop

18. December 2009

Za eShopove i e-commerce sajtove koji su se cele godine trudili,  predpraznično vreme je odličan tajming da naplate to i generišu značajne prihode. Ovom prlikom daćemo nekoliko saveta kako da se vaša PPC kampanja rascveta i donese plodove.

259301_snowman

Ako ste cele godine prodavali iste proizvode, vreme je da sada pogledate u statistike i upotrebite ono što se najviše isplatilo. Ovo se odnosi i na ključne reči, i na dolaznu stranicu, i na tekst oglasa.

Šta možete da uradite sa online prodavnicom:

Landing  page

Najbolje bi bilo da vaš ppc oglas vodi na specijalizovanu dolaznu stranicu. Najveća greška i najviši bounce rate dešava se kada reklamirate jednu grupu proizvoda a klikom na olgas potencijalni kupac stigne na vaš homepage. Pravilo je: što manje  klikova do cilja, to bolje.  Po svaku cenu izbegnite da kupca dovedete na homepage. Osećaće se prevarenim, a to ne želite. Svakako je najbolje imati posebnu stranicu, ali ako iz bilo kog razloga  niste u mogućnosti da je dodate, umesto specijalizovane stranice možete kupca odvesti direktno na sekciju sajta u kojoj se nalazi grupa proizvoda koji želite da prodate. Primer: Gigatron shop.  U oglasu stoji neodoljiva ponuda za netbook računare, a dolazna stranica zove se notebook arena. Lep copywrite!

Tekst oglasa

Popusti, specijalne ponude. Razmislite o poklonima uz novogodšnju kupovinu. Neka sitnica u bojama praznika? Prigodna stvarčica koje imate dosta na lageru? Ostavite oznaku za poklon pored sekcije koja ga nudi. I naravno, u tekstu oglasa označite da uz kupovinu  ide i poklon  ili stavite: „novogodišnja rasprodaja“.

1052434_shoppingA gde su vaši pokloni? Ako je odgovor „u prodavnici“ verujte da niste jedini. Biće ljudi (zajedno sa autorom članka) koji će kupovati poklone u poslednji  čas. Prodaja na internetu je sjajna prilika da se ovakvim kupcioma izađe u susret. Ima milion načina da se izbegne stres oko ’last minute’ kupovine,  pretragom po webu, ali i pozivanjem  prodavnica da provere da li imate  na stanju željeni proizvod i da dogovore da ga pokupe kada se budu vraćali s posla i kada im je usput. U tom slučaju oglasi sa click-to-call reklamom su dobro rešenje, pročitajte više ovde: Jedan klik i klijent vas zove telefonom odmah.

Usput, zašto ne biste to naznačili u oglasu: npr.  „nemate vremena za najmilije? Ne brinite, ima nade poručite poklone online“.

Bilo bi sjajno kada biste garantovali i brzu isporuku uz ovo. Upotrebite novogodišnji žargon, razmišljate i pišite praznično. Npr. „dostava garantovana pre Nove Godine“, „besplatno pakovanje poklona“, „Pobedi novogodišnju gužvu“ itd. Važno je da vaš oglas privuče pažnju kupca, računajte da će kompanije iz vašeg domena poslovanja takođe ponuditi nešto novogodišnje. Budite kreativni i smeli.

Ključne reči

Upotrebite sezonske ključne reči: Božić, Nova godina, 2010. decembar, žurka, slavlje,  poklon, ukrasi, jelka. Ako ste klijent Etargeta u svakom trenutku možete da zatražite listu ključnih reči sa velikim dometom i pomoć (kontakti su na sajtu).

Za  ideje o inovacijama na sajtu  pogledajte preporuke firme iz susedstva: 10 načina da optimizujete svoju online prodavnicu za Božić.

Šta će raditi medija planeri u 2010

15. December 2009

kasica

Pitaju li vaši klijenti za ROI? Ako (možda)  još ne pitaju, vreme je da im vi objasnite: medija  planeri koji koriste PPC reklamu imaju u rukama alat da prikažu kako se ciljana reklama isplati, i koliko. Pokažite da radite u najboljem interesu svojih klijenata.

Marketing je ulaganje, a ne trošak.

Za razliku od dosadašnje prakse medija planiranja  kada je bilo potrebno uraditi istraživanje na terenu, potom kreativni deo a zakup medijskog prostora, prosleđivanje oglasa i dispozicija emitovanja bio tek poslednja faza, sada stvari idu malo brže i mnoooogo lakše.

Prvo: ne morate da mislite o medijskom prostoru, broju čitalaca i rejtingu sajtova.  Pokretanjem kampanje pomoću Etargeta vaša marketinška poruka postaje vidiljiva svima koji su na webu.

Dovoljno je da deo budžeta namenite PPC reklami:  izbor medija na webu i distribuciju prepustite nama. Vaše je da napravite sponu između sadržaja na sajtu klijenta kojeg  zastupate, a naše je da vas poštedimo iscrpne analize i segmentacije – svi koji su na webu videće vaš oglas. Ne morate da objašnajvate izbor medija, ne morate da se bavite rejtingom i gledanošću. Etarget reklama dopire do svih koji izađu na internet.

Drugo: na vašem umeću je da im sročite neodoljivu ponudu i navedete tekstom oglasa da kliknu na njega.  A kada dođu, da urade ono što ste predložili vašem klijentu (povećanje prodaje, rebrending, brending, customer enagement…).

Sadržajem se obraćate populaciji na webu. Etarget nalazi vaše ciljne grupe za vas – vi samo treba da znate kome se obraćate i u skladu s tim napravite tekst oglasa (ad copy). Za svaku ciljnu grupu po jedan ili više – Etarget nema ograničenja  u pogledu broja oglasa. Cilj  ćete postići: što više posetilaca na sajtu.

Treće: varijantama oglasa uvećavate mogućnosti za uspeh kampanje, a rezultati su merljivi – u svakom momentu možete pristupiti podacima vezanim za vašu kampanju logovanjem u svoj nalog na Etargetu i tamo ćete videti kakav je CTR (odnos klikova i prikazivanja oglasa), koliko posetilaca imate, koje ključne reči su najuspešnije. Po potrebi možete menjati tekst oglasa i ključne reči i time podešavati tok kampanje u realnom vremenu.

Sta_je_PPC_reklama 3

Medija plan koji u sebi sadrži promociju na webu i PPC reklamu je plan sa najjačim argumentom ikada:  2 miliona građana Srbije koji su svakodnevno online je neoboriva činjenica.

Etarget reklama je podrška bilbord, tv i print kampanjama . Podupreti poruku prisustvom na webu nema cenu.  U stvari, da budemo iskreni,  u Etargetu ima  – cena ide od svega nekoliko dinara po kliku koji napravi pripadnik ciljne grupe kojoj ste se obratili.

Ne morate da znate gde se vaš kupac  tačno nalazi – Etarget reklama prisutna je na 270 najposećenijih srpskih sajtova. Ovo vas štedi glavobolje oko zakupa medijskog prostora – vaše je da kreirate kampanju a naše da je distribuiramo kroz mrežu partnerskih portala.  Odmah nakon što uplatite budžet vaš oglas počinje da se prikazuje na webu. Registracija je besplatna. Možete probati odmah da kreirate oglas, logujte se na  www.etarget.rs

Dakle, prvi korak treba da je kreiranje oglasa.  Etarget omogućava pristup ciljnoj grupi na webu i sada možete efikasno i lako da im se obratite odmah.

Pročitajte o 10-strukom povratku investicije sa Etarget oglasima koju je ove jeseni imao niški start-up Eduka Plus.

Promocija web sajta: mogućnosti

9. December 2009

Istraživanja su pokazala da poverenje u klasične oglase opada. Web sajtu se veruje.

Web sajt je vaša najbolja reklama ali ukoliko sadržaje niko ne vidi i ne pročita vaše vesti, niste daleko odmakli u komunikacijama a vaš trud da kreirate i postavite sadržaje je uzaludan. Zato je PPC reklama vodeći alat u svakom marketing mixu.

Web sajt mora da bude PROMOVISAN.

Reklamirati možete različite sekcije na web sajtu koje su aktuelne i možete da dovedete posetioce na sve one sadržaje koji su vama važni i koji vam pomažu da razvijate posao:

slika 1

Npr. sadržaj vezan za e-commerce:

slika 2

Ili da podržite svoj PR i umnožite rezultate:

slika 3

Možete i treba da reklamirate svoje uspehe:

slika 4

PPC reklama je način da doprete do javnosti. Etarget rekalmu može da koristi svako ko ima web sajt.

Važno je podvući da klijent piše oglase, upravlja kampanjama i meri rezultate.

Mnoge velike kompanije baš kao i mala i srednja preduzeća koriste usluge PPC, oglasnih, medijskih pa i PR agencija da im ovaj posao završe.