Archive January 2010

eShop rečnik: prodajni levak

26. January 2010

Kada se surfer prvi put susretne sa proizvodom na internetu, teško da će iz prve kupiti to što vidi. Nailazak na sadržaj koji objašnjava proizvod i koji inicira interesovanje  je prvi korak ka prodaji. Tako surfer postaje potencijalni kupac i na marketingašima je da od njega načine kupca, potom kupca koji se vraća (mada neki vole i ’one-night stand’ odnos sa brendom),  zatim  kupca koji preporučuje proizvod svojim prijateljima, i na kraju – lojalnog kupca koji  u kontinuitetu troši  novac na taj proizvod (‘marriage’ odnos sa brendom).

Ovaj proces zove se ’funneling’ a grafički se prikazuje u obliku levka. Na onima koji kreiraju promotivni sadržaj i održavaju odnose s kupcima (marketing i prodaja) je da provedu osobu kroz sve faze tako da se dođe do cilja tj. prodaje.

Proces ide od kreiranja svesti o proizvodu do prodaje a  ključna stvar je moć ubeđivanja da kupe vaš proizvod.

Konverzija je oznaka za preobraćenje  – kada posetilac vaše web stranice postane vaš kupac. Levak se zato često naziva  ‘conversion funnel’ a često se sreće i ‘sales funnel’.

Prodajni levak (doslovni prevod gornjih termina) označava proces koji vodi do konverzije. Budući da ponašanje ljudskih bića nije linearno, i sam proces ume da bude dinamičan. Uloga online marketinga je da provede potencijalnog kupca bezbedno kroz sve faze, da umanji (prirodan) strah od nepoznatog, i pokaže mu svetlo na kraju tunela (vrednost koju stiče kupovinom proizvoda).

Kao što su svi ljudi na svetu jedinstveni tako je i njihov prolazak kroz prodajni levak različit, ali nije loše imati na umu da postoje faze kroz koje prolazi svako, neko brže, neko kraće.

Levak je uopšteni model ponašanja online kupca:

sales-funnel

Koliki može biti conversion funnel? Smatra se da je 8 stepenika sjajno, i da je sve do 25 normalno. Izazov je biti  uz kupca na svakom stepeniku i ispratiti ga do kraja. Analizom procesa  ponašanja kupca na svakoj stepenici moguće je ubrzati njegovo donošenje odluke o kupovini.

Zašto se kupac ne odlučuje na kupovinu? Koja pitanja ima? Šta ga koči, a šta bi ga podstaklo da na kupovinu?  Postavljanje pitanja u ovakvom i sličnom maniru  je ključno, i akcija koja sledi iza toga.

Online oglasi služe da privedu konverziji posetioca. Odnosno da od posetioca naprave kupca.  Bolji tekst oglasa – više kupaca.

Microsoft Atlas Institute je na uzorku od 250 oglašivača testirao 17 miliona konverzija.

Preuzmi kompletan izveštaj (PDF)>>

Vodič za početnike: internet marketing

22. January 2010

Vaš web sajt je vaša najbolja reklama.

Ali čemu sav trud ako vaš web sajt niko ne vidi? Prvi korak je, naravno, postaviti kvalitetan sadržaj. Suštinski je važno dovesti posetioce.

94

SEO: optimizacija za pretraživače pomoći će vam da se bolje kotirate u pretrazi tj. da budete vidljivi na različite upite koji stižu sa pretraživača.

EMAIL: jednostavan i pouzdan način komunikacije vaše poruke. U cilju poboljšanja efikasnosti potrebno je meriti email conversion rate. Računa se da u proseku oko 30 % komercijalnih emailova biva otvoreno i pročitano.

DRUŠTVENI MEDIJI: domen konverzacionog marketinga. Zasniva se na interesovanju  koje se kreira na društvenim medijima a koje dovodi do posete sajtu.

PPC: internet reklama koju oglašivač sam kreira (odnosno delegira na agenciju ili konsultanta) a koji dopire do najvećeg dela online  populacije.
Postoje 2 vrste: oglasi u pretraživačima (search) i kontekstualni oglasi (etarget).

Search ppc su oni oglasi u vidu linka koje vam izbacuje pretraživač kada u box za pretragu ukucate šta vas zanima -  pored, ispred, ili uz rezultate pretrage.

Kontekstualni PPC oglasi su takođe u vidu linka i linka sa slikom nalaze se na sajtovima  i portalima (ne u pretrazi kao prethodna grupa)  i u vezi su sa temom  koja se tu nalazi.

Kako je ovo moguće? Kreiranjem oglasa u Etargetu moguće je naciljati kupca tj. dodeliti mu ključne reči koje ga opisuju. U skladu sa ovim rečima oglas će se prikazivati na sajtovima sa sadržajem koji ih u sebi ima, dakle - kontekstualna reklama je ciljana, oglasi se prikazuju onim kupcima koji su već zainteresovani za ono što vi imate da prodate tj, saopštite.

Saznajte kako funkcioniše Etarget >>

Redizajn web sajta i internet marketing

19. January 2010

Zašto imate web sajt? Koji su pravi a koji pogrešni razlozi za posedovanje web sajta?

U Hubspotu kažu da treba biti maksimalno oprezan kod redizajna web sajta, najpre zbog toga što će posetioci ispočetka manje da dolaze na novi sajt ukoliko ne zadržite ključne faktore koji čine da web sajt bude uspešan. Neophodno je da se pozabavite metrikom i statistikama pre redizajna. Zašto? Redizajn koji ne donosi merljiv povratak investicije, odnosno sajt koji ne zarađuje za vas više nego prethodna verzija, predstavlja kompletni gubitak vremena, energije i novca.

Ne zaboravite da web sajt treba da delunje privlačno za posetioce, i da je to njegova osnovna svrha.


Nekoliko predloga koje daje Majk Volp:

1. Pošto je web sajt način da doprete do više kupaca sa manje resursa, i pošto se ovde ne računa snaga nego mozak (brainpower), pored funkcionalnog i lepog dizajna izuzetno je važno da sredstva utrošite na kreiranje sadržaja. Čak i važnije!

2. Budući da sajtovi nisu bilbordi u pustinji već sredstva za aktivnu komunikaciju, privlačenje potencijalnih kupaca i konverziju, sadržaj je od suštinskog značaja – što više sadržaja imate, to je kao da imate više srećki u ruci, tj. više šansi za zgoditak (konverziju).

3. Neka vaš novi sajt odlikuje laka navigacija, jednostavan i čist dizajn, i poziv na akciju (kontakt, formular) treba da bude veoma upečatljiv, idelalno pri vrhu stranice.

4. Još jedan dragocen savet je: ne dopustite da se zaglibite u merenju (nemojte meriti sve, 3 do 5 stvari je dovoljno -posete, lidovi, prodaja, kanali s kojih vam dolaze posetioci) i omogućite da eksperimentisanje sa dolaznim stranicama bude lako i jednostavno (da možete da ih napravite sami za 15ak minuta).

5. Inventar web sajta je od suštinskog značaja: sadržaj, ključne reči, inbound linkovi, alatke za konverziju. Ne menjajte tim koji dobija – zadržite ono što vam je završavalo posao na starom web sajtu i ne dozvolite da iščezne u novoj verziji. Naravno, ako menjate i domen, koristite redirekciju 301 za svaku stranicu koju želite da sačuvate.

Pogledajte snimak webinara >>

Šta je zadatak PR menadžera u 2010

15. January 2010

Hvata li vas ponekad vrtoglavica od substancijalnih promena koje se ubrzano dešavaju u PR struci? Ne kaže se uzalud da je prioritet PR menadž100px-Censorship.svgera da vrate javnost u odnose s javnošću.

Ovo je ujedno i osnovna postavka interaktivnog marketinga i najveća “babaroga” za PR menadžere kojima tek predstoji prelazak u drugi svet, ovaj čudesni koji je online.

Kako vratiti javnost u PR i kako prestati da radimo ono što smo oduvek radili?
Čini se da se u Srbiji stvari lagano pomeraju napred: Marko Selaković  zalaže se za redefinisanje uloge PR-a. Dragan Varagić  zastupa ideju o hibridima i content marketingu.

Istraživanje koje je tokom jeseni sproveo Vocus na oko 1.836 PR profesionalaca pokazalo je da se percepcija toga čime u stvari treba da se bave odnosi sa javnošću znatno promenila u dinamičnom okruženju koje je u PR struku doneo web. Pogledajte grafikone.


Vreme pokušaja:
84 % smatra da će PR planiranje biti kompleksnije tokom 2010.

Oprezni optimizam: 42 % anketiranih kaže da će budžeti za PR ostati na istom nivou, dok 24 % misli da će biti za nijansu veći.

Inovacije i ulaganje u tehnologiju: 63 % PR profesionalaca planira da unapredi procese tokom 2010, dok će 51 % investirati u tehnologije ne bi li uradili više stvari sa manje resursa.

Društveni mediji u fokusu PR struke: 80 % tvrdi da će u centru pažnje tokom 2010. godine biti društveni mediji; slede multimedijalni sadržaji sa 63 % glasova, dok  ih u stopu prate tehnike merenja, SEO i viralne kampanje sa 58, 57, i 56 %.

PR postaje veoma važan marketingu: 64 % ispitanika veruje da će PR postati izuzetno važan deo marketing miksa.

Kako sa manje ljudi i resursa postići bolje rezultate? Koje će taktike komunikacije biti hit ove godine?

Kako ostvariti uticaj? Kako da ono što vi imate da kažete čuje što više ljudi?

Kako da to što radite online bude primamljivo za vašeg šefa, koje su metode merenja preporučljive?

Preuzmite rezultate Vocus istraživanja i pogledajte webinar >>

Branislava Gajić: recesija & tržište rada

5. January 2010

Branislava Gajić, direktorka Infostuda, odavno je dot-kom legenda Srbije. Infostud, kao jedno od najuspešnijih internet preduzeća na ovim prostorima,  otpočelo je sasvim američki -  kao studentski hobi i kao ultimativna zabava. Ne baš iz garaže kao Apple, niti iz studentskog kampusa kao Facebook. Infostudov prvi projekat realizovan je  iz uzavrelog beogradskog javnog prevoza, sa floppy disketama i uz nekoliko kućnih računara.

Te davne 2001. godine Branimir Gajić je okupio grupicu prijatelja jer je primetio da na tržištu postoji rupa. I rešili su da je popune i ponude svoje usluge – da prirede rezultate prijemnih ispita na internetu tako da brucoši ne moraju da habaju cipele po letnjoj žezi i da drhture od trenutka kada će se konačno umešati u gužvu ispred spiska sa rezultatima u holu fakulteta i videti svoje ime. Branimir Gajić, Stefan Salom i Branislava Gajić dosetili su se da sve to može i online… i naravno, tu nisu stali. Osvojili su tržišnu nišu: aktivnosti famozne trojke proširle su se i na druge oblasti koje zanimaju studente, a potom i diplomce u potrazi za prvim poslom, i poslodavce kojima trebaju kadrovi. Infostud je postao mesto gde se mogu pronaći aktuelni oglasi za posao, saveti za razvoj karijere, saveti za menadžere ljudskih resursa, informacije o stipendijama….

Od poslića uz studije do predstavništava u Subotici i Beogradu prošlo je svega 9 godina. Infostud priči se ne nazire kraj, od vas smo navikli na neprestane inovacije :) Šta je ovih dana aktuelno u Infostudu i šta novo mogu da očekuju korisnici interneta u 2010?

Brana: Sada, uz priključenje putovanja.info, imamo 40-ak ljudi u timu, a prosek godina se i dalje vrti oko 28 godina. U ovom periodu smo upućeni na razvoj sajta polovniautomobili.com kome je poseta prešla 1.300.000 mesečno, odnosno skoro je tri puta povećana u odnosu na posetu koju je sajt imao u vreme kada smo ga preuzeli. Naravno, dalje će se raditi na povezivanju putovanja.info sa drugim Infostudovim sajtovima a, osim toga, u probnoj fazi je i sajt unaprediCV.com koji je namenjen ljudima koji traže ili menjaju posao, a žele da bolje pripreme svoju konkursnu dokumentaciju.

Infostudov priručnik za aktivno traženje posla preuzelo je sa sajta oko 3.500 ljudi. Očigledno da je traženje posla, priprema CV-ja i priprema za intervju veština koja se celog žiovta usavršava i da je sve više onih koji su rešili da preuzmu stvar u svoje ruke i ne čekaju da im išta padne s neba. Šta se u Infostudovim statistikama pokazalo kao najtraženije zanimanje?

Brana: Usled povećanja nezaposlenosti, povećana je konkurencija za slobodna radna mesta. I to se najviše vidi u oblastima gde je u većoj meri smanjen obim poslovanja ili je bilo otpuštanja u prethodnom periodu. Tako, na primer, u oblasti medija i kulture sada ima oko tri puta više prijava za jedno radno mesto nego ranije, a u istom nivou je rast prijava i u oblasti građevine i geodezije, kao i arhitekture.

Struktura oglasa za posao se nije mnogo menjala usled krize, slična je kao i ranije. I dalje se najviše traže ljudi za poslove u oblasti opšte ekonomije i administracije (46%), pa inženjerske pozicije (oko 16%), pa ljudi u oblasti menadžmenta i konsaltinga (oko 13%). Potom ide IT i tako dalje…
Prema podacima sa našeg sajta znanje.infostud.com recesiju manje osećaju škole računara i jezika, dakle veština koje su veoma bitne za većinu poslova. Međutim, institucije koje su fokusirane na in-house obuke, dakle prvenstveno rade obuku zaposlenih u firmama, osete krizu u većoj meri jer su mnogi poslodavci smanjili budžete za eksternu obuku.

U 2010. godinu ulazimo sa ne baš svetlim prognozama po pitanju zapošljavanja i oglašavanja novih radnih mesta. Rezanje budžeta često ide ruku pdo ruku sa otpuštanjima, a onima koji će ove godine tražiti svoj prvi ili drugi posao biće posebno teško. Kako se snaći za posao ove godine, ima li nade za neke obrazovne profile i koje?

Brana: Mislim da je ovo idealno vreme da ljudi obrate pažnju na “rupe u ponudi”, odnosno nove oblasti rada ili poslovanja gde postoji određena potražnja tržišta a slaba ponuda usluga te vrste ili mala ponuda ljudi koji imaju znanje u tim poljima.

Ako govorimo o Internetu, tu postoji prazan prostor u smislu pravljenja funkcionalno dizajniranih sajtova tj. stavljanja akcenta na informacionu arhitekturu i prodajnu funkciju sajtova umesto na estetiku. A u polju marketinga i odnosa sa javnošću postoji prostor u kome mogu da se pokažu ljudi svesni mogućnosti boljeg korišćenja Interneta, van pravljenja Fejsbuk profila koji se često ni ne ažuriraju ili samo postavljanja banera.

Recesija traje. Šta da očekujemo i kako da se ponašamo tokom 2010, koja će lična strategija ove godine biti jack-pot?

Brana: Ne očekujem da sledeća godina u ekonomskom smislu bude lagodna, tako da je jasno da svi treba da budemo što kreativniji, ali praktični i racionalni u planiranju i delanju, bilo da vodimo svoju firmu, bilo da smo zaposleni ili tražimo posao. Jer na muci se poznaju junaci i samo najbolji će opstati.

Bila kriza ili ne, (buduće) uspešne ljude uvek čekaju – rad, rad i samo rad, strateško razmišljanje, prepoznavanje dobrih prilika, ulaganje u sopstveno znanje i znanje drugih u timu. I veoma bitna stavka je sposobnost da se osoba odupre negativnom načinu razmišljanja, kritizerstvu i da krene malim koracima da pravi nešto potencijalno veliko. Možete pogledati i pozitivne primere u našoj rubrici “Saveti uspešnih”

Infostud.com je grupacija sajtova u Srbiji mesto na kome se građani najpre informišu o novim radnim mestima i ličnom i timskom usavršavanju. Ekipa Infostuda ove godine pobrala je rezultate rada na mnogim projektima iz prethodnog perioda pa su tako dobili nagradu za korporativnu filantropiju, dve nagrade na Webfestu u kategoriji poslovnih i informativnih sajtova, proglašeni su za jedan od najboljih najboljih brendova Srbije, nagrađeni za projekte obrazovnih spotova za kandidate za posao, za istraživanja koja su sproveli….