Archive July 2010

Znajte gde vam je mesto

28. July 2010

Nemojte da pokušavate da progurate svoju kompaniju na mesto gde nema slobode, čak i ako je to mesto ono o kome ste sanjali.

Kada previše zapnete da ostvarite cilj koji ste prvobitno imali, ne ostaje mnogo prostora za dobre ideje koje dolaze usput a koje imaju potencijal da promene način na koji gledate na svoju kompaniju.

Komedijaš Mitch Hedberg jednom je rekao:

„Mislim da je početna ideja Pringles bila da proizvode teniske loptice. Ali na dan kada je trebalo da im isporuče gumu, stigao je kamion pun krompira. Ali “Pringles” je opuštena firma.  Rekli su “Jebi ga. Daj da mi to  iseckamo”.

Prvi srpski TEDx: otpor osrednjosti

22. July 2010

Voja Antonić na TEDx Beograd

Po uzoru na čuvene TED konferencije, prvi srpski TEDx održan proteklog vikenda u Beogradu uzburkao je javnost. Te subote usijan beogradski asfalt nije bio  metafora, kao ni momci i devojke koji su se, spremni da izazovu konvencije pojavili u doba kad pristojan svet spava, sveži i odmorni, na konferenciji. Oni sa manjkom vremena krečili su stan i slušali live-stream iz UK Vuk Karadžić, dok su se najviđeniji blogeri potrudili  da obećaju da će kad-tad objaviti uputstvo kako bi “preveliki optimizam mogao da se eliminiše”, makar na webu.

Mesečak dana ranije, nakon povratka autora ovih redova iz Bratislave gde je, baš u to vreme, održan  TEDx Bratislava o kome smo izvestili i to dan nakon Open Coffee sastanka (koji se i u Slovačkoj odnedavno održavaju pod platformom unapređenja poslovanja na webu kroz razmenu iskustava i networking, baš kao i OCC susreti u Beogradu), isplivalo je, spontano i stidljivo na Facebooku, da se ista stvar ima dogoditi i kod nas. I to prvi put! Etarget se početkom juna upoznao sa organizatorima i iz tih susreta  nastala je saradnja oko promocije prvog domaćeg TEDx događaja.

“Nismo iznenađeni time što je Etarget prvi prepoznao značaj održavanja TEDx konferencije u Beogradu jer ta kompanija vrlo detaljno prati, primenjuje i razvija nove trendove u internet oglašavanju što je jedna od najbrže rastućih oblasti marketinga uopšte svuda u svetu. Uz podršku Etargeta veliki broj ljudi je bio  informisan o konferenciji i mogućnosti da putem video-linka prati TEDx Belgrade konferenciju”, Sveta Matić, član organizacionog odbora TEDx Beograd

Šta se dakle tog dana imalo čuti? Mnogo. Od toga da je idući u susret korisnicima i njihovim potrebama moguće dizajnirati cipele koje se posle mogu prometnuti u nosiljku za bebe, prostirku za pod ili krovnu zaštitu koje se potom i recikliraju u prirodi (!) (Branko Lukić), zatim  vrlo konkretnih uputstava kako da znate da je nečiji marketing pogrešan i da vas zapravo lažu i mažu (Voja Antonić), preko pokazne vežbe izvedene na sceni o fontovima pri crtanju grafita (Lortek), do SF trilera koje su priredili predavači i istraživači-akademci iz oblasti fundamentalnih nauka  propovedajući da je u toku invazija američkih riba koje jedino može da zaustavi čovek koji je u vrhu lanca ishrane, i to u zemlji u kojoj narodne kuhinje zavise od humanitarnih organizacija, stranaka, srpskih preduzeća  i glumaca dobre volje kojima nije teško da deo prihoda od premijere izdvoje za sunarodnike koji životare ispod linije siromaštva (Milica Pucar).

Pored svega pobrojanog, na konferenciji u tranzicionoj Srbiji najmanje smo očekivali da čujemo da  je “globalno zagrevanje mnogo veća opasnost od korupcije” i da je “naseljanje svemira je jedino TRAJNO rešenje” (Milan M. Ćirković). I šta reći više :)

Ono što je prvi srpski TEDx definitivno izdvojilo nisu bile ni nauke, ni umetnost ni tehnologija već nešto što se zvanično zove “specifičnost našeg tržišta” odnosno u ovom slučaju regiona. Da podsetimo, pesmica za koju sigurno znaju svi rođeni u gradovima:

“Da se pitam ja bih betonir’o travu i ofarb’o tamno braon svaku vodu plavu; nekako bih probušio tanki sloj ozona a zemlju bih zaštitio kesom od najlona”  (Rambo Amadeus)

Šta je suprotno od gluposti? To još čekamo da vidimo. Za sada je glavni grad Srbije zabaležio nezapamćenu seču platana (ekološki genocid:  seča platana) a slična stvar je u najavi u Zagrebu (ključna reč: Varšavska). Nenad Romić aka Marcell Mars, nije mogao da zna da će u vreme kada je zakazan TEDx biti priveden u Zagrebu braneći drveće u zagrebačkoj pešačkoj zoni od seče. Ovo pomalo subverzivno predavanje putem video-linka direktno iz Zagreba pobralo je najviše ovacija budući da je nadležnima u Hrvatskoj demonstiran autentični otpor u vidu srednjeg prsta.

Prvi srpski TEDx otvorio je ministar za nauku i tehnologiju Božidar Đelić koji je, kako sam kaže, zaljubljenik u TED predavanja duže od decenije, najavivši tom prilikom da će blok 39 u Novom Beogradu uskoro dobiti  “centar za promociju nauke i kampus tehničkih fakulteta Republike Srbije”.

Prema informacijama od organizatora, TEDx skup mislliaca naučnika i praktičara pratilo je preko video linka više od 700 ljudi, na Facebooku TEDx je stekao 1000+ obožavalaca, stiglo je 3x više prijava nego što kapaciteti i licenca dozvoljavaju, a  sajt www.tedxbelgrade.com dobio je više od 1.700 posetilaca od Etargeta samo tokom prve nedelje (sponzorisane) kampanje.

U međuvremenu, dok se izlaganja sa prvog beogradskog TEDx ne titluju i ne postave na internet, pročitajte reagovanja u srpskoj blogosferi:

“Svaka nova priča me je motivisala i inspirisala da bolje i predanije radim ono što radim. Svaka mi je otvorila neke nove vidike”, Ivan Ćosić (Debeljuca.com )

Ponašajte se kao gejmeri

15. July 2010

Pet ključnih karakternih crta pokazale su se u 21. veku korisnim u poslu isto kao i u onlajn igrama. Menadžeri bi trebalo da podstiču svoje zaposlene da usvoje mentalitet gejmera.

1. Gejmeri idu na rezultat i obožavaju da budu evaluirani, čak i da se porede međusobno, i to kroz sistem poena, rejting, titule, ili neku eksternu metriku. Svet igara je svet meritokratije.

2. Razumeju snagu koju donosi diverzitet i to da jedna osoba ne može sve sama da uradi; svaki igrač je po definiciji nekompletan i treba mu dopuna. Pitanje “koliko sam dobar” i “koliko sam pomogao grupi” - ključna stvar je tim, ne individua.

3. Oni cvetaju usled promena – u igri nema ničega konstantnog. Oni su kadri da doslovno transformišu svet koji su nasledili. Oni ne upravljaju promenama, oni ih kreiraju.

4. Na učenje gledaju kao na zabavu. Cela zabava tokom igre je u tome da se nauči kako prevazići prepreke. Sadašnji uspeh je alatka za uspešno rešavanje problema u budućnosti.

5. Oni izazivaju konvencije — gejmeri često istražuju radikalne alternative i inovativne strategije, čak i kada su uobičajena rešenja prisutna i poznata.

(izvor: Conversation Starter: The Gamer Disposition)

Srednjoškolci menjaju lice marketinga

12. July 2010

Srednjoškolci nedeljno provedu oko 20 sati u onlajn komunikacijama, najviše na društvenim mrežama i u ćaskanju sa prijateljima i poznanicima., pokazuju najnoviji podaci Centra za proučavanje informacinonih tehnologija (Cepit) i BOŠ. Istraživanje je sprovedeno među 300 ispitanika iz cele Srbije koji duži niz godina internet koriste svakodnevno.

  • 69 % više koristi internet nego što gleda televiziju
  • 96.3% srednjoškolaca ima profil na Facebooku
  • 33% ima između 500 i 1.000 prijatelja

Šta to znači za oglašivače

Pre početka svake oglasne kampanje potrebno je definisati ciljne grupe.  O tome kako definisati ciljnu grupu i uraditi profile kupaca može se naučiti na kursevima digitalnog marketinga, specijalističkim studijama i univerzitetima u Srbiji. Ciljno tržište, ciljna grupa ili engl. buyer persona je praktično osoba kojoj su vaše usluge potrebne. Proces identifikacije ciljne grupe se zove segmentacija tržišta  i nakon što se ovo obavi moguće je bolje planirati kampanje i identifikovati i naciljati specifičnu grupu potrošač. Ciljanjem te specifične grupe umanjićete troškove za reklamu u medijima koji do njih ne dopiru, odnosno povećaćete efekte kampanje ako u svoj medija plan uvrstite i web odnosno najpopularniji alat za reklamiranje na internetu  - ppc reklamu.

Segmentacija tržišta može se obaviti prema kvanitativnim i kvalitativnim parametrima.

Demografija:

  • Starost: tinejdžeri su često ciljna grupa za kozmetičke proizvode, ali i za sve u vezi sa sportom, tzv. grickalicama, Coca Cola brendom i muzičkim festivalima. Kampanje za čistiju Srbiju, škole bez nasilja i bezbedno surfovanje nipošto ne bi smele da izostave ovu grupu potrošača iz medija plana
  • Prihodi: osoba koja zarađuje 20.000 eur godišnje izvesnije je da će kupiti novi Jeep od osobe kojoj su primanja manja od 8.000 eur godišnje
  • Veličina porodice: veleprodaje znaju da držanje niske cene za kupovinu većih količina robe ima za cilj privlačenje večih porodica u svoju grupu potrošača
  • Obrazovanje: proizvođači računara mogli bi da naciljaju studente matematike, arhitekture i srednjoškolce baš kao što telekom provajderi prilagođavaju tarifne pakete posebno studentima, i kao što su Exit festival i TEDx Beograd prilagodili cenu ulaznice spustivši cenu otprilike za polovinu
  • Zanimanje: preduzeće koje prodaje cipele može da se obrati sportistima, građevinskim radnicima ili medicinskom osoblju
  • Pol: proizvođači tašni mogu da adresiraju žene
  • Nacionalnost/ rasa: mali proizvođači koji prodaju specijalitete iz inostranstva mogu da se obrate ekspatrijatima, top menadžerima koji žive i rade u Beogradu
  • Geografija: regioni ponekad imaju ogromnu ulogu. Recimo, Puma najagresivnije cilja na potrošače iz Latinske Amerike prodajući im patike za fudbal
  • Klima: prodavnica skijaške opreme najpre će ciljati one potrošače u čijim oblastima ima snega i planina.

Ponašanje:

  • Lojalnost brendu: Apple ide na zadržavanje postojećih kupaca i cilja one potrošače koji već koriste njihove proizvode
  • Vrednost i kvalitet: prodavice dragulja i ručnih satova ciljaju potrošače koji umeju da cene visoku vrednost i dug rok upotrebe
  • Sezonski popusti: svi koji imaju u radnji popuste, sezonske akcije i nagradne igre obožavaju Etarget reklamu, ne samo zbog recesije ili tranzicije.

Pri određivanju ciljne grupe treba razmotriti i životni stil, osobine ličnosti i interesovanja, ali i proceniti spremnost na kupovinu, frekvenciju kupovine i kupovne navike.

U skladu sa dobijenim podacima  im se treba obratiti i prilagoditi sadržaj na sajtu i u tekstu oglasa – nije isto prodavati lojalnim kupcima prehrambeni proizvod široke potrošnje i prodavati novi softver namenjen isključivo knjgovođama.

Kako se boriti protiv krize

5. July 2010

Hrvati osetili žestok udar krize; kod građana Srbije optimizam na ceni

Globalna ekonomska kriza sve više liči na babarogu: niko sa sigurnošću ne može da upre prstom u nju, ali svi znaju da postoji, i mnogi je se plaše.

Jedno je sigurno, kriza zadire u sam temelj poslovanja i to očito ima odraz na svakodnevni život. Što se tiče preduzetnika, snage su neravnomerno podeljene otprilike polovina oseća da je kriza imala značajan uticaj na poslovanje.

Prema rezultatima Etargetovog istraživanja dok je kriza bila u jeku (jesen 2009) 40 % anketiranih preduzeća je izjavilo da su tokom krize njihovi rezultati isto kao i ranije. Jedno od deset preduzeća doživelo je krizu tragično i bori se za opstanak, dok je 17 % iskoristilo svoju šansu i iskoristilo period krize da pojača aktivnosti i uveća svoje prihode.

Prema istraživanju koje je Etarget sproveo u Hrvatskoj u drugoj polovini 2009. godine trećina hrvatskih preduzetnika nije osetila nikakvu posebnu promenu, dok je svaki peti prošlu 2009. godinu zabeležio kao uspešnu: 14 % vlasnika malih i srednjih preduzeća izjavilo je da im je recesija pomogla da razviju posao. Zabrinjavajuće je da 29 % ispitanika oseća veoma negativne posledice krize i još toliko ih je koji nisu zapali u očaj ali su primetili da za njihov proizvod postoji manja potražnja nego ranije. Navedeno istraživanje sprovedeno pokazalo je da su Hrvati poprilični pesimisti kada je reč o poslu i očekivanjima: u Srbiji svega 10 % kompanija oseća udar krize kao žestok dok je kod Hrvata taj procenat veći i iznosi 29 % ispitanika.

Što se poređenja sa Amerikom tiče, istraživanja koja je pred kraj prošle godine objavio Deloitte pokazuju da je u Americi već sada online kupovina postala ozbiljan konkurent tradicionalnim robnim kućama, ted a 42 odsto Amerikanaca praznične poklone kupuje upravo preko internet (Deloitte). Caruje pragmatizam: Istoričari, sociolozi, psiholozi i ekonomisti slažu se da će od toga koliko dugo bude trajala kriza umnogome zavisiti i to koje će vrednosti i u kojoj meri biti promenjene.

Uprkos optimizmu ekonomskih analitičara čini se da će kriza ostaviti dugotrajne posledice na mlade – ovo je doba kada cvetaju pesimizam i cinizam, što će u budućnosti kreirati drugačije vrste međuljudskih odnosa od onih koje smo do sada poznavali. Mladi već sada maju tendenciju da budu veoma pragmatični. Ista stvar se dešava i marketingu: više je analize rezultata, pažljvije se ulaže, traži se maksimalan rezultat za što manje novca jer su budžeti u većini slučajeva stanjeni.

Kakav je uticaj recesije na oglašavanje

Prema istraživanju koje je sproveo Etarget kriza koja je u toku navela 40 % građana Srbije pojačaju reklamne aktivnosti i ulože više u internet oglašavanje. Tek manji broj postupio je suprotno: 10 % ispitanika je tokom prošle godine opredelilo se da zamrzne kadar i zaustavi prodaju, dok je svaki treći usled ograničenja budžeta za reklamu morao da se potrudi da ga iskoristi pametnije – na Etarget PPC oglase. Otprilike svaki peti preduzetnik smanjio troškove (18 % ispitanika).

Etarget sada i u Austriji

1. July 2010

Od Open Coffee Cluba u Beču i BarCampa nastala je saradnja Etargeta sa Austrijom. Iskreno – Austrija je neizbežan korak. Slovačka, Češka, Mađarska, Srbija, Hrvatska – sve ove zemlje su kroz istoriju bile austrijske jedan ili drugi način povezane. Prestonice ovih zemalja poseduju sličnu arhitekturu, kuvanje je gotovo identično, ljudi su kompatibilni. Austrijski restorani, baš kao i srpski i hrvatski, služe češko pivo, a tržišta centralne i jugoistočne Evrope su bliska. Uz to, Austrija je u 10 najbogatijih zemalja na svetskom tržištu I uvođenje kontekstualnog oglašavanjea je dobar potez. Gugl vodi računa o oglasima na ovom pretraživaču, a naš najjači adut – kontekst – u Austriji je zanemaren, lokalne kontekstualne mreže praktično nisu postojale.

- Za kupce iz Austrije sada vlada veliko interesovanje na tržištima centralne Evrope. Nakon predstavljanja ove akcije klijentima na slovačkom tržištu tokom kojeg smo specijalno za postojeće klijente uključili povlašćenu ponudu za budžetiranje novih kampanja, samo u prvih sat vremena pristiglo je nekoliko desetina prijava i uplata u visini više hiljada evra. Reč je o tome da su slovačko i češko tržište tradicionalno veoma orjentisani ka nemačkom govornom području, i sajtovi koji predstavljaju robu i usluge u ove dve zemlje odavno postoje i u nemačkoj verziji. Prirodno je da su naša očekivanja velika, a tome u prilog ide i činjenica da je mreža sajtova u okviru koje se Etarget oglasi prikazuju visokog kvaliteta – kaže Jan Šifra, rukovodilac marketinških komunikacija u Etargetu Slovačka (više o ulasku Etargeta na tržište Austrije  pročitajte na portalu Ekapija)

Ako vas zanimaju austrijski klijenti, posetite www.etarget.at, kreirajte nalog  dodajte ključne reči. Uslov je da sajt i dolazna stranica budu na nemačkom jeziku.