Archive August 2010

Kako formirati prodajnu ponudu

30. August 2010

Dena Arijelija, autora knjige (ne)logičan izbor (izdavač: alnari, 2008) zovu „bihevioralni ekonomista”.

Konkretno, bihejvioralna ekonomija  usmerena je na to da se pomoću obrazaca u ljudskom mišljenju i postupcima tumače dobre i loše ekonomske i marketinške prakse, i da se na te postupke utiče. Ona je optimisitčna, veoma korisna za sve koji se bave marketingom i prodajom, i povrh svega ekstremno zanimljiva!

Knjiga se sastoji od serije eksperimenata u US i na MIT univerzitetu koji bliže objašnjavaju zašto smo pošteni ili nismo, do koje mere i u kojim uslovima ćemo sebi dozvoliti prestup i koji se zaključci mogu izvući – zašto nivo profesionalizma opada, zašto i dalje postoje predrasude. na koji način napraviti ponudu tako da bude privlačna…

Den Arijeli imao je neobičnu sudbinu, daleko od toga da je on još jedan predavač koji je napisao knjigu o ekonomiji. Tri godine proveo je u zavojima misleći o tome zašto sestre ništa ne preduzimaju da umanje bol pri skidanju istih i nasleđenim percepcijama koje isustvo, ma koliko ogromno, nije uspelo da izmeni i na koji način je jednom doneta pogrešna odluka postala večna.

Knjiga ima i lobisitčku prirodu – napisana je sa ciljem da pogura promene u US zdravstvenom osiguranju, te ove delove treba uzeti s rezervom i kritički, isto kao i delove gde se Sarbanes-Oxley zakon kritikuje i obesmišljava. S ovim izuzecima (ne)logičan izbor je veoma čitko i zabavno štivo (ubedljivo!) koje će vam razjasniti zašto neke stvari kupujete a druge ne, i zašto je aspirin od 10 $ delotvorniji od aspirina od 20 centi .

Osnovna teza je da se novcem se percepira vrednost (US autor, nema mu pomoći ) a sve više ovo postaje praksa i kod nas. Tako da, ako ste nezadovoljan potrošač, ako ste kompulzivni potrošač, ili ako niste osvestili kod sebe po kom principu trošite ili zarađujete, vreme je za ovu knjigu – odgovara na ključna pitanja života, vasione i svega ostalog: zašto je sve relativno čak i onda kada ne bi trebalo da bude, zašto je cena bisera i bilo čega drugog – nesigurna, zašto često plaćamo previše kada ne dobijemo ništa, zašto smo srećni kada radimo neke stvari ali ne i kada smo plaćeni da ih radimo…

Šta je najzanimljivije  za oglašivače?  Definitivno Arijelijevi eksperiment sa kućama na prodaju i oglasima u novinama.  Ovaj eksperiment  potkrepljuje tezu da većina ljudi ne zna šta želi dok to ne vidi u određenom kontekstu.

Samo prisustvo mamca može da učini da izbor koji napravimo bude predvidljivo iracionalan.

Jedan trik koji je implementirao magazin Ekonomist krojeći svoju ponudu:

1. pretplata za Internet izdanje za 59 $

2. pretplata samo na štampano izdanje 125 $

3. pretplata i za internet i za štampano izdanje za 125 $

Kada je ova ponuda predstavljena grupi od 100 studenata MIT Sloun škole menadžmenta, oni su izabrali ovako: za internet izdanje opredelilo se 16 studenata, za štampano izdanje 0 studenata a za pretplatu na internet i štampano izdanje čak 84 studenta.

Uklanjanjem stavke „štampano izdanje za 125 $“ za koju se opredelilo nula studenata neko bi pomislio da će rezultat ponovo biti isti. Logično je pretpostaviti da bi studenti odreagovali na isti način, zar ne? NE!

Ovoga puta 68 studenata je odabralo samo Internet izdanje za 59 $ što je porast u odnosu na ranijih 16. Svega 32 odabralo je kombinovanu pretplatu za 125 $ što je pad u odnosu na ranijih 84. To znači da je samo prisustvo mamca nagnalo 84 osobe da se opredele za kobinovanu opciju a da ih je odsustvo mamca nateralo drugačije da odaberu.

Formiranjem ponude moguće je uticati na izbor potrošača. Prikazivanjem željene opcije u pravom kontekstu moguće je uticati na odluku koju on donosi.  Obavezno pročitajte knjigu “Nelogičan izbor” i uživajte u ostatku leta :)

Ozbiljno: marketing je prodaja je dizajn

24. August 2010

“Dizajner je svako onako ko preduzima aktivnosti sa ciljem da postojeću situaciju promeni u željenu.

Intelektualna aktivnost koja proizvodi materijlna dobra nema drugačiji temelj od one koja prepisuje lekove za bolesnog čoveka ili one koja razvija novi plan prodaje za kompaniju ili nove zakone za državu.

Dizajn, tako tumačen, je suština svih profesionalnih treninga; to je glavna odlika koja čini razliku između profesije i nauke”

Herbert Simon, The Sciences of the Artificial, 1962

Sada još više ljudi veruje onome što kaže vaš sajt

18. August 2010

Da ljudi veruju više vašem sajtu nego klasičnoj reklami nam je u Etargetu poznato odavno. Zato smo našu uslugu izgradili upravo oko ove ideje. Dovesti ljude na svoj sajt ima mnogo veći doseg, nego kada o vama saznaju sa bilborda ili druge slične reklame.

Prilikom razgovora na ovu temu smo našim klijentima preporučivali studiju kompanije Nielsen koja je još 2007 godine govorila da  80% ljudi veruje informacijama od poznanika ljudi, 70% novinskim tekstovima a 60% onome što kaže Vaš sajt.  Kompanija Nielsen je studiju ponovila i prošle godine tako da smo dobili aktuelne podatke. Ovi podaci su pomešali poredak još više u korist sajta i dobili sajt firme ispred novinara! Ako želite da se o Vašoj firmi ne samo zna već želite da vašim proizvodima ljudi poveruju web sajt je više nego pogodan alat.

Ljudi veruju:

90% preporuci od poznanika

70% web sajtu firme

69% novinarski sadržaj (naprimer tekst o vašoj firmi)

Tu je izvorni grafikon studije:

Slušaj pažljivo

13. August 2010

Na sledećem sastanku svog tima  probajte da izvedete ovu jednostavnu vežbu iz slušanja.

Okrenite se osobi koja stoji pored vas i zamolite je da vam priča o proizvodu koji voli. Pustite je da govori 2 minuta, bez prekidanja. Nemojte reći ni reč, samo slušajte.

Vidite li kako je teško? Da li slušate svoje kupce ili većinu vremena provodite pričajući?

Oglašavanje u Srbiji iz ugla internet marketera

5. August 2010

U Srbiji je ulaganje u oglašavanje tokom 2009. godine iznosilo 161 milion evra, od čega je lavovski deo otišao televizijama (oko 35 miliona RTS-u), a ostatak su podelili štampa, radio, outdoor oglašavanje i internet.

Srbija – Troškovi oglašavanja 161 mil. 100%
TV 95 59,0 %
Štampa 36 22,4 %
Spoljno oglašavanje 20,5 12,7 %
Radio 6,5 4,0 %
Internet 2,5 1,6
(AGB Nielsen Media Research, TV Scena Srbije, 2009, Beograd)
Ko se u Srbiji nedovoljno oglašava

Svega pola procenta BDP u Srbiji ulaže se u reklame. Poželjna ulaganja u reklamiranje iznose 1 % BDP, kažu evropski eskperti angažovani za studiju koja je uvod u reformu medijske scene Srbije. Što znači da u Srbiji treba u reklamu da se ulaže 2x više nego što se to sada čini. U čemu je stvar i gde odlazi srpski  BDP?

Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku zabeležen je rast BDP  u saobraćaju, finansijskom posredovanju, poljoprivredi i sektoru države.

Poređenja radi,  u Italiji je ukupno ulaganje u reklamiranje poraslo za 3.8% u prvih pet meseci 2010 (Dow Jones), dok su u Hrvatskoj investicije u oglašavanje na internetu porasle za 17 % (HURA), uprkos padu ulaganja u reklamiranje u svim ostalim medijima.

Ulaganje u internet reklamu raste

Baš kao i u Hrvatskoj,  ukupna ulaganja u oglašavanje u Srbiji se smanjuju  – srpski štampani mediji doživeli su pad prihoda od oglašavanja od 22%  tokom 2009. godine (prosečni globalni pad oglašavanja u štampi je 7,2%), a reklamiranje na televiziji je palo za 16% (u poređenju sa svega 0,2% pada u svetu).

Ulaganje u internet oglašavanje, istina,  raste, ali je neuporedivo sa susedima – sa 0,97 odsto u 2008. godini udeo online reklame porastao je na 1,6 odsto u 2009. godini.

Problemi sa štampom i TV

Po svemu sudeći nedostatak čuvenog marketinškog pravila da treba da znate ko su vaši kupci i da je važno da reklama dopre do vaše (a ne tuđe) ciljne grupe, uslovilo je da se oglašivači okreću od štampanih medija.

Kako kaže Žozef Lončar za list Danas “Štampani mediji su donekle i sami doprineli padu oglašavanja jer oglašivači najčešće ne znaju kolike tiraže novine imaju i koja im je ciljna grupa, odnosno nemaju „deklaraciju“ svog proizvoda. Televizije, sa druge strane, naručuju podatke o gledanosti, što oglašivači umeju da poštuju “.

Ekonomske poteškoće zemlje u tranziciji, kasniji dolazak interneta i ukupna nepismenost građana Srbije čine da se televizija na ovim prostorima gleda skoro 2x više nego u Americi, odnosno za čevrtinu više nego u Evropi. Međutim ni kod televizija nije baš sve ružičasto.

“Svi pojedinci intervjuisani za potrebe ovog istraživanja ukazuju na postojanje prevelikog broja nacionalnih TV-kanala na ograničenom srpskom prostoru. Brojni ispitanici tvrde da se neki od kanala koriste za pranje novca ili manje transparentne ekonomske akcije.”

iz medijske studije evropskih eksperata (preuzmi studiju na srpskom jeziku: Ministarstvo kulture)

Evropski eskperti u  navedenoj studiji tvrde da se na reklame na TV sve manje  troši zbog uvođenja širokopojasnog interneta i povećanja opšteg broja korisnika interneta.

Nepristojna ponuda ili zdrav razum?

U pogledu očekivanja da ulaganja u internet reklamu budu veća, izgleda da je reč o suštinskom nerazumevanju internet marketinga: Etarget reklama je pristupačna – po ceni dela budžeta za reklamu na TV dobiju se vrlo konkretni i merljivi rezultati za oglašivače, i izbegavate mogućnost da prikazujete reklame onima koji tradicionalno tokom bloka reklama idu u WC.

“Rano lezi, rano ustani, radi k’o lud i reklamiraj se”

Ted Tarner

Da biste dosegnuli ljude kojima je reklama na TV preko glave, možete da spojite svoju TV reklamu sa internet reklamom.  Pročitaj šta se dobija spajanjem TV i Etarget reklame.