Category ‘Inbound marketing’

Znate li ko su vaši kupci

4. June 2010

Nikada ne pokušavajte da prodate meteor dinosaurusu. Izgubićete vreme a i dosadićete zveru! (znajte ko su vaši kupci)

Šta imate od toga što ste sve sile upregli na internetu, zaposlili još ljudi koji se bave vođenjem naloga na društvenim mrežama, adminstriranjem korisničkog foruma ili pisanjem bloga, ako broj vaših kupaca ne raste?

Merenje je najkritičniji deo online marketinga. Srećom, malo je šta danas ostalo nepoznato i netestirano. Zadatak marketinga je da pronađe potencijalne kupce i da ih “ugreje”do faze spremnosti za kupovinu, kada ih preuzima i dalje vodi – prodaja.

Suština marketing  aktivnosti

Da li biste ikada probali da prodate frižider Eskimu?  Ili biste podigli telefon i pokušali da prodate letovanje u Grčkoj Grku koji živi na Peloponezu? Ne kažemo da nije moguće – sve se može ako se jako želi, ali da li je pametno sve pobrojano i da li biste svoje vreme mogli efikasnije da iskoristite?

Broj poseta sajtu, broj posetilaca koji se vraćaju, broj fanova na facebooku i pratilaca na Twitteru ne znači ništa ukoliko ne znate ko su vaši kupci. I u ovom slučaju manje je više – ukoliko konsolidujete i centralizujete svoje informacije o potencijalnim kupcima moći ćete da kvalifikujete svoje leadove  odnosno da uvidite koji su od njih u kojoj fazi kupovine.  Neki će, istina, biti sales-ready (spremni za kupovinu) dok će drugima trebati vreme da se odluče. To je proces koji se zove ‘lead scoring’ a za procenu o kakvom se klijentu radi možete  i okrenuti telefon – nije previše važno da alati budu najmoderniji. Važno je vama da znate.  Ako ste marketing i PR – i  da slušate pažljivo.  Nije sve u prodaji, ima nešto i u komunikaciji, izgradnji poverenja u brend i transparentnosti.

Istražujte. Planirajte svoje odnose sa kupcima, industrijom, zajednicom. Prilagodite ponudu ciljnoj grupi – u oglasu, na dolaznoj stranici, u emailu. Prilagodite saopštenja za javnost posebnim grupama čitalaca – nećete pogrešiti ukoliko budete ultimativno interesantni.

Da li ste odabrali dobru marketing strategiju

24. May 2010

“U vezi sa promenom nema ničega lošeg. Ako je ona u pravom smeru”
Winston Churchill

Proces koji se zove lead management izgleda da evoluira brže nego što se mislilo. Jednom kada je offline prodajno osoblje prestalo da bude primarni izvor informacija o prodaji, marketing narod  je prepoznao da outbound taktike više nisu dovoljne i nisu najbolji način za povezivanje sa ciljnim grupama koje su potrebne kompanijama.

Sada kada je biznis prevazišao okvire lokalne zajednice, grada i države i kada je web otklonio prepreke za osvajanje tržišta, marketing se našao u novoj ulozi – prići kupcima ne samo fizički (na sajmovima, putem opiljivih printanih materijala i oglasa, televizijskih oglasa i telefonskih poziva, svi su shvatili da se kupci nalaze svuda i da se distributivni centar za komercijalne poruke preselio na web.

Medija planeri  su shvatili da je web nužna stavka u planiranju uspeha i uveliko rade na edukaciji klijenata koji pitaju za povratak investicije. Plasiranje reklame na web (najjednostavnije je putem PPC reklame), dobar  tekst oglasa i testiranje različitih varijanti u cilju što uspešnijeg privlačenja kupaca su zadaci koji su laki ako se rukovodite pomoću 3 osnovna principa:

  • Content marketing (marketing putem sadržaja)

Jedan od izazova pred marketingom je da se odgovori na očekivanja kupaca, da im se osim poruka o proizvodu i uslugama da i savet. Besplatno. Današnji b2b milje je takav da svako može da skupi informacije o proizvodu koji želi maltene bez kontakta sa prodajnim osobljem. Kreiranje  sadržaja visoke vrednosti (još ako je besplatan) je dugoročno isplativa taktika. Još jedan izazov je isporučiti proizvod ciljnoj grupi. Sadržaj sam po sebi vredi NULA ukoliko ga neko ne pronađe, konzumira, podeli, kupi proizvod i na bilo koji način uradi nešto povodom njega. Sadržaj treba da poziva na akciju.

  • Kupac je u centru poslovanja

Kupci nisu dikatori i ne treba se plašiti reklame, javnosti i eventualnih kritika. Oni imaju izbore koji se svakim danom multipliciraju. Vaše je da ne potonete u tamu, već da u centar poslovanja postavite kupca – šta je ono što on želi, šta mu treba, koje brige i dileme ima, kaklo ja to mogu da rešim pre nego što me upita telefonom ili emailom. Komercijalni govor ima ograničenja i neophodno je vodiiti računa o kupčevim očekivanjima (da budu realna, ne obećavati ono što ne možete da ispunite), i o tome da brend čini percepcija – zbir svega što je kupac čuo, video, doživeo vezano za vašu kompaniju i proizvod. Postavite ga u centar. I neka to ne bude samo misija marketinga.

  • Pomešajte inbound + outbound

Konvencionalne metode poput email kampanja, oglašavanja  u novinama i magazinima, sajmovi i seminari i dalje daju rezultate. Zarad većih efekata pridodajte tome i inbound marketing aktivnosti. Analitika, blogosfera, optimizacija i ključna stvar: testiranje, testiranje, testiranje.

Društvene mreže: pravilo 4R

6. May 2010

Svi su na webu i stalno su na webu, u to nema sumnje. Šta da rade oni koji u ime kompanija vode naloge  i kako da se ponašaju pri povezivanju sa kupcima?

Predstavljamo pravilo 4R:

1. Budite realni:
Gledajte da vaš imidž vaše firme  na Facebooku ima čvrstu vezu sa realnošću. Ali nemojte da se plašite da pokažete i ljudsku stranu – ljudi i dalje vole da kupuju od onih ljudi koji im se dopadaju. Malo spontanosti može vas odvesti daleko…

2. Budite relevantni
Sadržaj jeste kralj ali ako povodom njega niko ništa ne uradi, džabe vam trud. Dakle sve vaše prodajne ponude i svi sadržaji koje delite treba da budu ono što ljudi žele i što im treba.

3. Budite receptivni
U osnovi, budite spremni da prihvatite povratne informacije i uključite se u dijalog. Ako na ovo niste spremni, Facebook i Twitter možda  nisu za vas…Slušajte ISTO koliko i govorite, ne manje i ne više.

4. Budite “responsive” (odgovarajte na upite)
Jednom kada dobijete feedback uradite nešto po tom pitanju! Odgovorite na upite, zahvalite se na sugestijama, vaši ljudi to očekuju. Čak i kada imate negativan odgovor za njih, pokažite da ste ih saslušali i razumeli. Ključna reč: hvala.

(izvor: Marketing Profs)

Lead nurturing: šta sa kupcima kada dođu na sajt

3. March 2010

.

Gde odu posetioci koji dođu na moj sajt? Da nema neka crna rupa u koju propadnu? Zašto od toliko poseta ima samo toliko prodaja? Gde grešim, u čemu je stvar? Ako ste sebi nekada postavili ova pitanja odgovori koji slede sigurno će vam razrešiti dileme.

Kada se kaže lead nurturing najčešće se misli na održavanje veza sa potencijalnim kupcima putem online alatki.
Lead generation bi bilo ciljano dovođenje, tj. privlačenje kupaca na mesto gde će saznati sve o vama – na vaš web sajt. Poznavanje ova dva pojma najpre će značiti onima koji dovode saobraćaj na sajt i imaju visok nivo aktivnosti, a sa istim rezultatima u prodaji kao i ranije.

Kupac na ranim nivoima upoznavanja sa proizvodom najčešće nije spreman da ga odmah i kupi. U tom stadijimu razvoja treba ga negovati o čemu smo pisali ranije u članku „prodajni levak“.

Kako je moguće posetioce na web sajtu navesti da uđu u prodajni levak? Kako generisati leadove a kako ih negovati?

Pronađite potencijalne kupce. Za početak, probajte da postavite na sajt nešto što donosi vrednost a zahteva registraciju. Iako nećete odmah stići do prodaje (nemojte ni da se trudite da pošto-poto odmah prodate), informacije koje ste dobili od kupaca kasnije možete iskoristiti za marketing. Npr. možete im poslati akcijsku ponudu ili follow-up poziv. Naravno, uz pristanak dotičnih osoba.

Nove leadove možete dobiti i pomoću PPC kampanje. Potrebna je i dobro skockana landing stanice s kontaktnim formularom. Npr. zainteresovanim kupcima, onima koji još razmišljaju o vašoj ponudi, ali nisu baš 100 % sigurni, možete ponuditi skidanje brošure s detaljnim informacijama o vašem proizvodu u zamenu za email ili telefonski broj.

Negujte odnose sa potencijalnim kupcima.

Negovati leadove (potencijalne kupce) znači uspostaviti sa njima relevantan i konzistentan dijalog, bez obzira na to kakav je njihov tajming za kupovinu.

To ne znači slanje newslettera po principu “one size fits all”. Retko kome se dopada “razgovor” sa robotom – lead nurturing je mnogo više od automatskog slanja emaila svaki put sa različitom prodajnom ponudom.

Negovanje odnosa sa budućim kupcima (tehničkim žargonom: lead nurturing) je fokusirano na veze i odnose, a veze i odnosi se stvaraju između ljudi, a ne između kupčevog email naloga i korporativnog autopilota.

Osnovna pravila su:
• dovesti potencijalne kupce na sajt
• učiniti da konverzacija teče lako i da može da se nastavi (važno je imati njihove podatke i pristanak)
• biti spreman da se da prilagođena ponuda, da se u prijateljskom dijalogu odgovori na pitanja

Da ponovimo: za privlačenje kupaca potrebna je landing stranica i kontaktni formular. Za negovanje odnosa sa njima i ostvarivanje dijaloga, potrebni su ljudi – inbound marketing specijalisti.

Pogledajte Hubspotov primer razvijanja odnosa sa budućim kupcem i

eShop rečnik: prodajni levak

26. January 2010

Kada se surfer prvi put susretne sa proizvodom na internetu, teško da će iz prve kupiti to što vidi. Nailazak na sadržaj koji objašnjava proizvod i koji inicira interesovanje  je prvi korak ka prodaji. Tako surfer postaje potencijalni kupac i na marketingašima je da od njega načine kupca, potom kupca koji se vraća (mada neki vole i ’one-night stand’ odnos sa brendom),  zatim  kupca koji preporučuje proizvod svojim prijateljima, i na kraju – lojalnog kupca koji  u kontinuitetu troši  novac na taj proizvod (‘marriage’ odnos sa brendom).

Ovaj proces zove se ’funneling’ a grafički se prikazuje u obliku levka. Na onima koji kreiraju promotivni sadržaj i održavaju odnose s kupcima (marketing i prodaja) je da provedu osobu kroz sve faze tako da se dođe do cilja tj. prodaje.

Proces ide od kreiranja svesti o proizvodu do prodaje a  ključna stvar je moć ubeđivanja da kupe vaš proizvod.

Konverzija je oznaka za preobraćenje  – kada posetilac vaše web stranice postane vaš kupac. Levak se zato često naziva  ‘conversion funnel’ a često se sreće i ‘sales funnel’.

Prodajni levak (doslovni prevod gornjih termina) označava proces koji vodi do konverzije. Budući da ponašanje ljudskih bića nije linearno, i sam proces ume da bude dinamičan. Uloga online marketinga je da provede potencijalnog kupca bezbedno kroz sve faze, da umanji (prirodan) strah od nepoznatog, i pokaže mu svetlo na kraju tunela (vrednost koju stiče kupovinom proizvoda).

Kao što su svi ljudi na svetu jedinstveni tako je i njihov prolazak kroz prodajni levak različit, ali nije loše imati na umu da postoje faze kroz koje prolazi svako, neko brže, neko kraće.

Levak je uopšteni model ponašanja online kupca:

sales-funnel

Koliki može biti conversion funnel? Smatra se da je 8 stepenika sjajno, i da je sve do 25 normalno. Izazov je biti  uz kupca na svakom stepeniku i ispratiti ga do kraja. Analizom procesa  ponašanja kupca na svakoj stepenici moguće je ubrzati njegovo donošenje odluke o kupovini.

Zašto se kupac ne odlučuje na kupovinu? Koja pitanja ima? Šta ga koči, a šta bi ga podstaklo da na kupovinu?  Postavljanje pitanja u ovakvom i sličnom maniru  je ključno, i akcija koja sledi iza toga.

Online oglasi služe da privedu konverziji posetioca. Odnosno da od posetioca naprave kupca.  Bolji tekst oglasa – više kupaca.

Microsoft Atlas Institute je na uzorku od 250 oglašivača testirao 17 miliona konverzija.

Preuzmi kompletan izveštaj (PDF)>>

Web Specijal: propuštena prilika košta

24. December 2009
n1072487769_6564Jelena Jovanović je menadžer za marketing i komunikacije u Etargetu. Prеd vama je novogodišnji intervju portala economy.rs Web Specijal: 10 stručnjaka – 10 pitanja – 100 odgovora u okviru koga najpoznatiji stručnjaci srpskog internet tržišta odgovaraju na aktuelna pitanja.

1. Nekoliko nedelja preostalo je do ulaska u drugu deceniju ovog veka. Kako biste ocenili proteklih 10 godina, od 2000. godine u pogledu razvoja Interneta u Srbiji?

Verujem da će na prelasku u 22. vek protekla decenija izgledati kao “prvobitna akumulacija interneta”. Tih 10 godina koje su iza nas su revolucionarne, nešto staro je završilo, nešto novo je počelo, i svi smo osetili te turbulencije. Mnogo toga novog se dogodilo u IKT, desila se velika promena u marketingu (sada sve češće pitaju za rezultat i povratak investicije), na oglašavanje se konačno gleda kao na ulaganje, naročito na webu – množina ljudi koja tamo svakodnevno obitava preokrenula je kompas svetske ekonomije ka webu. Svetska ekonomska kriza i njen “rep” koji je ove godine dokačio i nas učinio je da firme postanu agilnije, mobilnije, da traže nove načine za zaradu i promociju. I to je divno: nikada, nikada ne smemo prestati da postavljamo pitanja može li nešto brže, bolje i efikasnije da se uradi. Komunikacija usled sveopšte povezanosti je drugačija, ovo je jedan transparentniji i, dozvolite da primetim, kudikamo pitomiji svet.
2. Kako vidite ulogu države i na koji način bi u budućem periodu mogla da doprinese daljem razvoju Internet tržišta i usluga?
To bi trebalo pitati državu. Skorašnji izveštaj državnog revizora pokazao je da država Srbija i dalje nema uvid ni u prihode ni u rashode, niti u svoje rođene dugove. Skandal sa srpskim enciklopedistima koji su dosad uzeli million evra za posao koji “samo što nije” završen takođe govori dosta. Neću reći ništa novo: država treba da se preformatira i da konačno počne odgovorno da upravlja svojim projektima. Da li to znači da će zaposliti 10.000 projekt menadžera? Što se mene lično tiče ne bih imala ništa protiv. Dok se ne dogodi taj suštinski preokret u razmišljanju i delanju, preovlađivaće stari nekompetitivni koncepti. Pravo pitanje u ovom trenutku bilo bi: kako ove suštinske promene napraviti nežno i bez mnogo buke. Ljudi su srž svakog posla.
3. Evidentno je da poslovni sektor zaostaje u primeni Interneta i web alatki koje mogu u značajnoj meri da povećaju produktivnost poslovanja. Po vašem mišljenju, koji su razlozi i i na koji način pomoći firmama u Srbiji da iskoriste potencijale Interneta?
Ne bih ulazila u razloge zašto kasnimo, evidentno je da osećamo rezultate prethodnih (ne)aktivnosti. Ono što je urgentno u ovom trenutku je podstaknuti preduzeća koja već imaju web sajt da iskoriste njegov pun potencijal. Takvih preduzeća je oko 60% prema podacima RNIDS. Web sajt mnogima služi da se kače godišnji izveštaji, što nalaže APR, I ništa drugo. Time što se nisu aktivirali na webu propuštaju šansu, a to košta – propuštena prilika za zaradu i razvoj posla košta, zbog toga se u svetu dešavaju smene na vrhu korporacija, ljudi dobijaju otkaze. Biti proaktivan i ići u susret promena (a ne pružati im besmislen otpor) je uslov za opstanak na tržištu, i to je ono što mora da bude lična, intimna odluka svakoga od nas pojedinačno. To je ono što menja DNK. Kako to uraditi? Angažovati ljude i na emocionalnom nivou. Niko nije blesav da unapred odbaci dobre stvari koje mogu da se dese. Svi u marketingu bi trebalo ovo da imaju na umu – novac je (samo) posledica rada, i niko ne sprečava agencije da rade u korist svojih klijenata. Ovo je prinicp koje tržište bez pogovora nagrađuje – tako funkcioniše društvo, tako se okreće svet – na kompetencijama i dobroj volji da se kreira nešto bolje nego što je prethodno bilo. Talentovani vladaju, ne lenji.
4. Internet oglašavanje i očekivani prihod od njega najčešći su razlozi pokretanja, ali i propadanja velikog broja internet projekata u Srbiji. Kako biste ocenili tržište internet advertajzinga u Srbiji? Broj internet oglašivačkih mreža postaje značajan, ali čini se da su prihodi od prodaje oglasnog prostora na sajtovima i dalje veoma niski?
U slučaju pokretanja projekata isključivo sa ciljem da se što pre namakne prihod od oglašavanja glavna premisa je pogrešna: sadržaj je ono što je važno, to privlači (ili odbija) posetioce na webu, to je ono što čini da se vraćaju. Onaj ko sledi tu taktiku, ko ima plan i ima viziju šta želi da postigne neće imati problema sa prihodima od oglašavanja – kreiraće sadržaj koji je ‘compelling’ i imaće strpljenja da sačeka investicioni luk i kada je reč o monetizaciji medijskog prostora. Novi projekti sračunati isključivo na zaradu preko noći ne mogu da uspeju ni u offline svetu dugoročno, pa zašto bi na webu to moglo. Dakle reč je o nerealnim očekivanjima. Preduzetništvo bi trebalo da se uči u školama, da bude deo programa – to je način razmišljanja. Upotrebiću agrarnu metaforu: onaj ko očekuje da preko noći uzbere plodove onoga što je juče posadio, nije svestan procesa i nege koju odgajanje zahteva. Branje zlatnih jabuka preko noći može samo u bajkama (a i tada se obavezno nešto loše dogodi i iskomplikuje, npr. neko vam otme ženu u međuvremenu).
5. Iako smo u jeku ekonomske krize, ovu godinu najviše je obeležio značajan rast broja internet prodavnica. Koliko ćemo još čekati da prodaja i kupovina na Internetu postanu uobičajena aktivnost u Srbiji? Šta očekivati u narednom periodu?
Niko se od čekanja nije ‘leba najeo. eShopovi niču kao pečurke posle kiše, ja skoro svakoga dana otkrijem po neki novi eShop, bilo da je reč o uslugama, proizvodima, softveru… Sasvim je sigurno da možemo da očekujemo bum eShopova, a ta revolucija u prodaji je bliže nego što mislite…
6. Kako neki stručnjaci smatraju, kod naših zapadnih suseda desio se “slučaj Severina” kao nešto što je na svojstven način promovisalo Internet, dok se u Srbiji “desio Fejsbuk”. Pretpostavlja se da čak 1,2 miliona stanovnika Srbije aktivno koristi ovu društvenu mrežu – da li su internet društvene mreže, blogovi, mikro-blogovi i video-blogovi budućnost internet komunikacija?
Komunicira se sadržajem u najrazličitijim formatima, nije neophodno baš uvek biti ličan i blogerski usmeren, važno je dopreti do što više ljudi. Različiti sadržaji na webu definitivno imaju ogromnu ulogu u internet ekonomiji, oni su mamac za kupovinu proizvoda, za angažovanje agencije ili konsultanta, oni su taj moćan detalj koji se može promovisati i pojačati prisustvo brenda na webu. To ne mora da bude blog, može bilo kakav sadržaj kreiran u promotivne svrhe. Dakle na content marketing biće dodato još content marketinga. Blog ima tu svoje mesto, on je jedan od alata internet marketinga, ali trend je širi i u svetu se sve više govori o marketinškim komunikacijama, a ne o tehničkim detaljima i platformama. Na sceni su hibridi – PR i marketing kakav smo do sada znali je mrtav ili u odumiranju, i blog takvim ljudima donosi prednost. Mnogi nažalost ne umeju da iskoriste blog kako treba, a nije redak slučaj da blogovanjem zapravo pucaju sebi u noge: ako si netalentovan ili loš, nije dobro da to baš svi saznaju, zar ne?
7. Najčešće aktivnosti prosečnog stanovnika Srbije na Internetu su korišćenje Fejsbuka, slanje elektronske pošte i “arčenje Jutjuba”. Komentar?
Važno je da se ljudi osećaju prirodno i opušteno na webu, društvene mreže su mnogima “druga kuća”, i to je super da se sažive sa tehnologijama i osete ih kao svoje, a ne kao nešto nepoznato što im se nameće. A savim sigurno će doći vreme kada će isti ti ljudi ostavljati user reviews i kada će pokušati da doprinesu korisnim informacijama u različitim sistemima. Inače, istraživanja pokazuju da se na internetu itekako upoređuju cene, traži obrazovanje, kupuju automobili, pretražuju informacije vezane za zdravlje. Sve to ima potencijal za marketing i kroz deljenje na društvenim mrežama.

8. Rupert Mardok – da ili ne? (besplatan sadržaj na Internetu – da ili ne?) i vaše mišljenje u vezi toga.
Uvek za besplatan sadržaj! Previše je ukorenjena navika da se na webu zaista mnogo toga dobija besplatno, i teško će se paywall postaviti u sam taj sadržaj koji je do juče bio besplatan. Ali nije nemoguće da se za premium membership dodaju neke druge usluge koje su, naravno, ljudi zaista spremni da plate.

9. Vaše mišljenje i očekivanja za budućnost u vezi razvoja internet usluga i tržišta (poželjno na globalnom nivou + Srbija)
Očekujem da Srbija stigne svet relativno brzo. Sve se više prepreka uklanja, mnoge su nestale. U US se sadržajem ne smatra samo tekst, ljudi veoma obraćaju pažnju na druge forme, video. različite vrste podcasta, webinara, konverzacija u mrežama… Razumevanje dinamike prostora po kome se krećemo i u kome već uveliko živimo je ključno. I ključna je akcija koja iz toga sledi.

Vaš praznični eShop

18. December 2009

Za eShopove i e-commerce sajtove koji su se cele godine trudili,  predpraznično vreme je odličan tajming da naplate to i generišu značajne prihode. Ovom prlikom daćemo nekoliko saveta kako da se vaša PPC kampanja rascveta i donese plodove.

259301_snowman

Ako ste cele godine prodavali iste proizvode, vreme je da sada pogledate u statistike i upotrebite ono što se najviše isplatilo. Ovo se odnosi i na ključne reči, i na dolaznu stranicu, i na tekst oglasa.

Šta možete da uradite sa online prodavnicom:

Landing  page

Najbolje bi bilo da vaš ppc oglas vodi na specijalizovanu dolaznu stranicu. Najveća greška i najviši bounce rate dešava se kada reklamirate jednu grupu proizvoda a klikom na olgas potencijalni kupac stigne na vaš homepage. Pravilo je: što manje  klikova do cilja, to bolje.  Po svaku cenu izbegnite da kupca dovedete na homepage. Osećaće se prevarenim, a to ne želite. Svakako je najbolje imati posebnu stranicu, ali ako iz bilo kog razloga  niste u mogućnosti da je dodate, umesto specijalizovane stranice možete kupca odvesti direktno na sekciju sajta u kojoj se nalazi grupa proizvoda koji želite da prodate. Primer: Gigatron shop.  U oglasu stoji neodoljiva ponuda za netbook računare, a dolazna stranica zove se notebook arena. Lep copywrite!

Tekst oglasa

Popusti, specijalne ponude. Razmislite o poklonima uz novogodšnju kupovinu. Neka sitnica u bojama praznika? Prigodna stvarčica koje imate dosta na lageru? Ostavite oznaku za poklon pored sekcije koja ga nudi. I naravno, u tekstu oglasa označite da uz kupovinu  ide i poklon  ili stavite: „novogodišnja rasprodaja“.

1052434_shoppingA gde su vaši pokloni? Ako je odgovor „u prodavnici“ verujte da niste jedini. Biće ljudi (zajedno sa autorom članka) koji će kupovati poklone u poslednji  čas. Prodaja na internetu je sjajna prilika da se ovakvim kupcioma izađe u susret. Ima milion načina da se izbegne stres oko ’last minute’ kupovine,  pretragom po webu, ali i pozivanjem  prodavnica da provere da li imate  na stanju željeni proizvod i da dogovore da ga pokupe kada se budu vraćali s posla i kada im je usput. U tom slučaju oglasi sa click-to-call reklamom su dobro rešenje, pročitajte više ovde: Jedan klik i klijent vas zove telefonom odmah.

Usput, zašto ne biste to naznačili u oglasu: npr.  „nemate vremena za najmilije? Ne brinite, ima nade poručite poklone online“.

Bilo bi sjajno kada biste garantovali i brzu isporuku uz ovo. Upotrebite novogodišnji žargon, razmišljate i pišite praznično. Npr. „dostava garantovana pre Nove Godine“, „besplatno pakovanje poklona“, „Pobedi novogodišnju gužvu“ itd. Važno je da vaš oglas privuče pažnju kupca, računajte da će kompanije iz vašeg domena poslovanja takođe ponuditi nešto novogodišnje. Budite kreativni i smeli.

Ključne reči

Upotrebite sezonske ključne reči: Božić, Nova godina, 2010. decembar, žurka, slavlje,  poklon, ukrasi, jelka. Ako ste klijent Etargeta u svakom trenutku možete da zatražite listu ključnih reči sa velikim dometom i pomoć (kontakti su na sajtu).

Za  ideje o inovacijama na sajtu  pogledajte preporuke firme iz susedstva: 10 načina da optimizujete svoju online prodavnicu za Božić.