Category ‘Predavanja’

Sada još više ljudi veruje onome što kaže vaš sajt

18. August 2010

Da ljudi veruju više vašem sajtu nego klasičnoj reklami nam je u Etargetu poznato odavno. Zato smo našu uslugu izgradili upravo oko ove ideje. Dovesti ljude na svoj sajt ima mnogo veći doseg, nego kada o vama saznaju sa bilborda ili druge slične reklame.

Prilikom razgovora na ovu temu smo našim klijentima preporučivali studiju kompanije Nielsen koja je još 2007 godine govorila da  80% ljudi veruje informacijama od poznanika ljudi, 70% novinskim tekstovima a 60% onome što kaže Vaš sajt.  Kompanija Nielsen je studiju ponovila i prošle godine tako da smo dobili aktuelne podatke. Ovi podaci su pomešali poredak još više u korist sajta i dobili sajt firme ispred novinara! Ako želite da se o Vašoj firmi ne samo zna već želite da vašim proizvodima ljudi poveruju web sajt je više nego pogodan alat.

Ljudi veruju:

90% preporuci od poznanika

70% web sajtu firme

69% novinarski sadržaj (naprimer tekst o vašoj firmi)

Tu je izvorni grafikon studije:

Slušaj pažljivo

13. August 2010

Na sledećem sastanku svog tima  probajte da izvedete ovu jednostavnu vežbu iz slušanja.

Okrenite se osobi koja stoji pored vas i zamolite je da vam priča o proizvodu koji voli. Pustite je da govori 2 minuta, bez prekidanja. Nemojte reći ni reč, samo slušajte.

Vidite li kako je teško? Da li slušate svoje kupce ili većinu vremena provodite pričajući?

Znajte gde vam je mesto

28. July 2010

Nemojte da pokušavate da progurate svoju kompaniju na mesto gde nema slobode, čak i ako je to mesto ono o kome ste sanjali.

Kada previše zapnete da ostvarite cilj koji ste prvobitno imali, ne ostaje mnogo prostora za dobre ideje koje dolaze usput a koje imaju potencijal da promene način na koji gledate na svoju kompaniju.

Komedijaš Mitch Hedberg jednom je rekao:

„Mislim da je početna ideja Pringles bila da proizvode teniske loptice. Ali na dan kada je trebalo da im isporuče gumu, stigao je kamion pun krompira. Ali “Pringles” je opuštena firma.  Rekli su “Jebi ga. Daj da mi to  iseckamo”.

Prvi srpski TEDx: otpor osrednjosti

22. July 2010

Voja Antonić na TEDx Beograd

Po uzoru na čuvene TED konferencije, prvi srpski TEDx održan proteklog vikenda u Beogradu uzburkao je javnost. Te subote usijan beogradski asfalt nije bio  metafora, kao ni momci i devojke koji su se, spremni da izazovu konvencije pojavili u doba kad pristojan svet spava, sveži i odmorni, na konferenciji. Oni sa manjkom vremena krečili su stan i slušali live-stream iz UK Vuk Karadžić, dok su se najviđeniji blogeri potrudili  da obećaju da će kad-tad objaviti uputstvo kako bi “preveliki optimizam mogao da se eliminiše”, makar na webu.

Mesečak dana ranije, nakon povratka autora ovih redova iz Bratislave gde je, baš u to vreme, održan  TEDx Bratislava o kome smo izvestili i to dan nakon Open Coffee sastanka (koji se i u Slovačkoj odnedavno održavaju pod platformom unapređenja poslovanja na webu kroz razmenu iskustava i networking, baš kao i OCC susreti u Beogradu), isplivalo je, spontano i stidljivo na Facebooku, da se ista stvar ima dogoditi i kod nas. I to prvi put! Etarget se početkom juna upoznao sa organizatorima i iz tih susreta  nastala je saradnja oko promocije prvog domaćeg TEDx događaja.

“Nismo iznenađeni time što je Etarget prvi prepoznao značaj održavanja TEDx konferencije u Beogradu jer ta kompanija vrlo detaljno prati, primenjuje i razvija nove trendove u internet oglašavanju što je jedna od najbrže rastućih oblasti marketinga uopšte svuda u svetu. Uz podršku Etargeta veliki broj ljudi je bio  informisan o konferenciji i mogućnosti da putem video-linka prati TEDx Belgrade konferenciju”, Sveta Matić, član organizacionog odbora TEDx Beograd

Šta se dakle tog dana imalo čuti? Mnogo. Od toga da je idući u susret korisnicima i njihovim potrebama moguće dizajnirati cipele koje se posle mogu prometnuti u nosiljku za bebe, prostirku za pod ili krovnu zaštitu koje se potom i recikliraju u prirodi (!) (Branko Lukić), zatim  vrlo konkretnih uputstava kako da znate da je nečiji marketing pogrešan i da vas zapravo lažu i mažu (Voja Antonić), preko pokazne vežbe izvedene na sceni o fontovima pri crtanju grafita (Lortek), do SF trilera koje su priredili predavači i istraživači-akademci iz oblasti fundamentalnih nauka  propovedajući da je u toku invazija američkih riba koje jedino može da zaustavi čovek koji je u vrhu lanca ishrane, i to u zemlji u kojoj narodne kuhinje zavise od humanitarnih organizacija, stranaka, srpskih preduzeća  i glumaca dobre volje kojima nije teško da deo prihoda od premijere izdvoje za sunarodnike koji životare ispod linije siromaštva (Milica Pucar).

Pored svega pobrojanog, na konferenciji u tranzicionoj Srbiji najmanje smo očekivali da čujemo da  je “globalno zagrevanje mnogo veća opasnost od korupcije” i da je “naseljanje svemira je jedino TRAJNO rešenje” (Milan M. Ćirković). I šta reći više :)

Ono što je prvi srpski TEDx definitivno izdvojilo nisu bile ni nauke, ni umetnost ni tehnologija već nešto što se zvanično zove “specifičnost našeg tržišta” odnosno u ovom slučaju regiona. Da podsetimo, pesmica za koju sigurno znaju svi rođeni u gradovima:

“Da se pitam ja bih betonir’o travu i ofarb’o tamno braon svaku vodu plavu; nekako bih probušio tanki sloj ozona a zemlju bih zaštitio kesom od najlona”  (Rambo Amadeus)

Šta je suprotno od gluposti? To još čekamo da vidimo. Za sada je glavni grad Srbije zabaležio nezapamćenu seču platana (ekološki genocid:  seča platana) a slična stvar je u najavi u Zagrebu (ključna reč: Varšavska). Nenad Romić aka Marcell Mars, nije mogao da zna da će u vreme kada je zakazan TEDx biti priveden u Zagrebu braneći drveće u zagrebačkoj pešačkoj zoni od seče. Ovo pomalo subverzivno predavanje putem video-linka direktno iz Zagreba pobralo je najviše ovacija budući da je nadležnima u Hrvatskoj demonstiran autentični otpor u vidu srednjeg prsta.

Prvi srpski TEDx otvorio je ministar za nauku i tehnologiju Božidar Đelić koji je, kako sam kaže, zaljubljenik u TED predavanja duže od decenije, najavivši tom prilikom da će blok 39 u Novom Beogradu uskoro dobiti  “centar za promociju nauke i kampus tehničkih fakulteta Republike Srbije”.

Prema informacijama od organizatora, TEDx skup mislliaca naučnika i praktičara pratilo je preko video linka više od 700 ljudi, na Facebooku TEDx je stekao 1000+ obožavalaca, stiglo je 3x više prijava nego što kapaciteti i licenca dozvoljavaju, a  sajt www.tedxbelgrade.com dobio je više od 1.700 posetilaca od Etargeta samo tokom prve nedelje (sponzorisane) kampanje.

U međuvremenu, dok se izlaganja sa prvog beogradskog TEDx ne titluju i ne postave na internet, pročitajte reagovanja u srpskoj blogosferi:

“Svaka nova priča me je motivisala i inspirisala da bolje i predanije radim ono što radim. Svaka mi je otvorila neke nove vidike”, Ivan Ćosić (Debeljuca.com )

Kako se boriti protiv krize

5. July 2010

Hrvati osetili žestok udar krize; kod građana Srbije optimizam na ceni

Globalna ekonomska kriza sve više liči na babarogu: niko sa sigurnošću ne može da upre prstom u nju, ali svi znaju da postoji, i mnogi je se plaše.

Jedno je sigurno, kriza zadire u sam temelj poslovanja i to očito ima odraz na svakodnevni život. Što se tiče preduzetnika, snage su neravnomerno podeljene otprilike polovina oseća da je kriza imala značajan uticaj na poslovanje.

Prema rezultatima Etargetovog istraživanja dok je kriza bila u jeku (jesen 2009) 40 % anketiranih preduzeća je izjavilo da su tokom krize njihovi rezultati isto kao i ranije. Jedno od deset preduzeća doživelo je krizu tragično i bori se za opstanak, dok je 17 % iskoristilo svoju šansu i iskoristilo period krize da pojača aktivnosti i uveća svoje prihode.

Prema istraživanju koje je Etarget sproveo u Hrvatskoj u drugoj polovini 2009. godine trećina hrvatskih preduzetnika nije osetila nikakvu posebnu promenu, dok je svaki peti prošlu 2009. godinu zabeležio kao uspešnu: 14 % vlasnika malih i srednjih preduzeća izjavilo je da im je recesija pomogla da razviju posao. Zabrinjavajuće je da 29 % ispitanika oseća veoma negativne posledice krize i još toliko ih je koji nisu zapali u očaj ali su primetili da za njihov proizvod postoji manja potražnja nego ranije. Navedeno istraživanje sprovedeno pokazalo je da su Hrvati poprilični pesimisti kada je reč o poslu i očekivanjima: u Srbiji svega 10 % kompanija oseća udar krize kao žestok dok je kod Hrvata taj procenat veći i iznosi 29 % ispitanika.

Što se poređenja sa Amerikom tiče, istraživanja koja je pred kraj prošle godine objavio Deloitte pokazuju da je u Americi već sada online kupovina postala ozbiljan konkurent tradicionalnim robnim kućama, ted a 42 odsto Amerikanaca praznične poklone kupuje upravo preko internet (Deloitte). Caruje pragmatizam: Istoričari, sociolozi, psiholozi i ekonomisti slažu se da će od toga koliko dugo bude trajala kriza umnogome zavisiti i to koje će vrednosti i u kojoj meri biti promenjene.

Uprkos optimizmu ekonomskih analitičara čini se da će kriza ostaviti dugotrajne posledice na mlade – ovo je doba kada cvetaju pesimizam i cinizam, što će u budućnosti kreirati drugačije vrste međuljudskih odnosa od onih koje smo do sada poznavali. Mladi već sada maju tendenciju da budu veoma pragmatični. Ista stvar se dešava i marketingu: više je analize rezultata, pažljvije se ulaže, traži se maksimalan rezultat za što manje novca jer su budžeti u većini slučajeva stanjeni.

Kakav je uticaj recesije na oglašavanje

Prema istraživanju koje je sproveo Etarget kriza koja je u toku navela 40 % građana Srbije pojačaju reklamne aktivnosti i ulože više u internet oglašavanje. Tek manji broj postupio je suprotno: 10 % ispitanika je tokom prošle godine opredelilo se da zamrzne kadar i zaustavi prodaju, dok je svaki treći usled ograničenja budžeta za reklamu morao da se potrudi da ga iskoristi pametnije – na Etarget PPC oglase. Otprilike svaki peti preduzetnik smanjio troškove (18 % ispitanika).

TEDx ideje vredne širenja

17. June 2010

Šta povezuje Al Gora, Bila Gejtsa, Sir Ričarda Bransona, Džejmija Olivera, Davida Byrna, Malkolma Gladvela i Izabel Aljende? Osim činjenice da su svi u nekom periodu života pili koktele na kalifornijskoj plaži? Stvarno? Kreativnost. Inspiracija. Tehnologija, zabava, dizajn. I želja da se promeni svet i da se u okviru TED-a uspostavi mreža pojedinaca koji imaju dobre ideje.

Sedi, opusti se i dozvoli da te inspirišu

TED konferencije ove godine postale su hit i u Evropi, i to u formi TEDx gde je x oznaka za lokalne samostalno organizovane konferencije uz čvrsta pravila TED licence. Nakon što se u SEE dogodio TEDx Zagreb, i sada dok se iščekuje prvi TEDx Beograd, autor ovog teksta imao je sreće da u poslednjem minutu nabavi kartu za TEDx Bratislava, lokalnu TED konferenciju koja se održala u Etargetovoj zgradi, u Heineken Tower Stage. Bio je to ugodan događaj koji inspiriše i pomera iz zone komfora u nešto drugo o čemu ni ne mislimo poput organske hrane, talenata romske dece ili učešća kompjutera u pedagogiji i stimulaciji za učenje, događaj premrežen čestim i dugim pauzama za networking ujedinjenih sa kolačima i kafom.

Ispostavilo se da ljudi zaista vole mogućnost da sednu i slušaju šta drugi imaju da kažu o stvarima koje su zaista bitne. To je renesansa znanja, istraživanja i otkrića i svi tipovi ljudi mogu da učestvuju na svoj način (Kris Anderson)


TEDx Bratislava posetilo je 300 ljudi sa ulaznicama i još 100 uključenih u organizaciju, predstavnika medija, volontera, govornika i sponzora. Video-stream koji je išao uživo preko weba je simultano ispratilo još 350 ljudi, a na dan održavanja FB stranica TEDx Bratislava dobila je još 400 članova.

Radovan Grežo iz TEDx tima kaže da je veoma zahvalan za ogromnu količinu veoma pozitvnog feedback-a koji su pružili učesnici, blogeri, medijski poslenici i drugi na FB stranici: “Naravno, uvek ima stvari koje smo mogli bolje da uradimo, ali svi smo bili veoma prijatno iznenađeni reakcijom ljudi na samom događaju što je veliki emotivni stimulus za narednu TEDxBratislava 2011. Privatno, za mojih 9+ godina provedenih u advertajzingu nikada se nisam osećao toliko dobro zbog nečega što sam uradio. Čak i kampanje koje su ljudi najviše voleli nikada nisu donele meni lično direktan feedback kao kada čitam postove na FB ili kada sam video kako se zabavljaju ljudi u subotu uveče”.


Budući da je Slovačka mala zemlja sa nevelikim kulturnim i intelektualnim životom u ovom trenutku, osetili smo da je bitno da se stavi akcenat na Slovake koji možda nisu toliko poznati (mediji ih ne portretišu), ali su uspeli da urade nešto izvanredno – želeli smo da inspirišemo ljude i izazovemo ih da budu najbolja verzija sebe bez obzira na to da li se bave kvantnom mehanikom, bio-farmama, oglašavanjem ili kineskom medicinom. To su oni koji se trude da budu najbolji, oni koji rade puno i koji uspevaju. I vi to možete. Možete da napravite pozitivne promene i ispunite svoje snove. To bi bila poruka našeg TEDx-a: budite otvorenog uma i radite mnogo, ima smisla živeti u maloj zemlji i to ne mora da bude ograničenje.
Radovan Grežo


Takeaway: o emocijama i neuromarketingu

Najčudnija stvar u vezi sa mozgom su paradoksi po kojima on funkcioniše. Svesno i nesvesno. Automatski, ali ne kao kompjuter, već po drugim pravilima ali svakako bez naše kontrole: svega 5 % informacija koje primamo mozak kategorizuje kao svesne. Šta možemo da uradimo po tom pitanju? Ništa, osim da prihvatimo činjenicu da mozak tako funckioniše. Odnosno, ako ste istraživač i možete da aplicirate svoja saznanja u marketingu, može da se dogodi da počnete da mozak posmatrate kao partnera, tj, kako je Miroslav Švec, jedan od govornika na TEDx Bratislava rekao “što više ulažemo u odnos sa mozgom, više ćemo dobiti od njega”. Amin!

Na proces donošenja odluka ipak se može uticati: “Primarna informacija je emocija. Svi mi činimo stvari koje su u vezi sa našim emocijama pa naknadno racionalizujemo. Pravilno postavljanje emocionalnog rama kod kupca je način da se utiče na odluke. Naš primer je dobryanjel.sk. Nekoliko godina lice ove dobrotvorne ustanove bila je devojčica po imenu Julija. Međutim doktori nisu uspeli da se izbore za njen život i ona je umrla od raka. Dobryanjel je organizacija koja je o tome progovorila u javnosti. Nakon reklame desilo se da se broj onih koji učestvuju samo jednom naglo poveća. Dakle video spot nagnao je ljude da jednom uplate. Eksperiment je pokazao da su ljubav i dodir prikazani u spotu bila ta dva bloka za izgradnju rama u kome će gledaoci doneti odluku o tome da uplate svoj dobrovoljni prilog. Za različite situacije potrebno je naći od kojih blokova je najbolje sastaviti reklamnu poruku. Ja i Martin Štulrajter smo entuzijasti koji se bave neuromarketingom i sva ta istraživanja nam govore nešto i o našim životima. A to je više od marketinga”, kaže Švec.

Korisnici će pisati scenario razvoja medija

10. June 2010

Na konferenciji u organizaciji Danas Conference centra Informacione tehnologije i budućnost medija u Srbiji u utorak, 8. juna u Hyattu moglo se čuti da je “držanje do tradicije kada je reč o srpskoj internet ekonomiji  više finansijsko nego tehnološko pitanje” (Željko Pantić), da  će “oglašivači pre dati pare na oglas u printu nego na webu jer ne prepoznaju kako web funkcioniše i mi smo u advertising zamci” (Zoran Stanojević). Konstatovano je da se dramatične promene uveliko dešavaju, da se  “sve seli na Internet” (Đorđe Padejski) i da  ”ne jedu veliki male nego brzi spore” (Vladimir Živaljević).

Faktoidi:

  • Skoro polovina građana Srbije poseduje računar, a internet koristi njih 37 %, a 25 %   preko interneta prati televizijski program i najvažnije vesti
  • Kupovina dnevnih novina je u odnosu na 2008. godinu pala za 13 odsto
  • Oko 26 % ljudi prati web televiziju
  • Sedmina populacije u EU i SAD starosti od 18 do 24 godine NIKADA ne gleda televiziju
  • 14 % potrošača veruje reklami

Vreme provedeno  uz medije se smanjilo sa 14h u 2008. na 12h u 2009. godini  prema izveštaju za američko tržište, a identična stvar, kako smo čuli na ovonedeljnoj konferenciji, dešava se i u Evropi. Pročitajte više o trendu: manje TV-a više interneta>>

Dođite na iFront

7. June 2010

Još 3 dana do iFronta!

Jednodnevna konferencija održaće se u četvrtak, 10. juna u Bitef teatru. Teme su: web kao moćna marketinška i PR alatka  i web kao nova biznis platforma.

iFRONT je idealna i jedinstvena prilika za business developere, investitore, investicione fondove, predstavnike Vlada zemalja u okruženju, bankare, mobilne operatere, IT stručnjake, internet provajdere, medijske kuće, marketinške stručnjake, PR agencije, web developere, web dizajnere, vizionare, da na jednom mestu razmene svoje ideje.

Neke od tema koje ćete čuti na iFRONT-u 2010:

Koju strategiju razvoja marketinga i PR je Alex Sass predlagao i sprovodio za klijetne Nokia,
Lastminute.com, Microsoft, Levis
.

Koji software i alatke Nokia razvija za svoje korisnike
Kako je Kristjan Mar Hauksson savetovao klijente Vodafone, Fujitsu, Hewlett Packard, Hitachi
da ostvare bolju online vidljivost
Kada i kako se primenjuje online PR.
Koji web projekti su Janu Kobleru kao predstavniku investicionog fonda bili interesantni i zašto?
Kako predstaviti novi projekat?
Kako pronaći sredstva za startup?

Prijavite se >>

Akreditacija za novinare >>

Vidimo se na iFront ;)

Vidimo se na E-trgovina 2010

19. April 2010

Ove nedelje, od srede, 21. aprila do petka 23. aprila na Palićkom jezeru odvijaće se desetu godinu za redom E-trgovina, konferencija o elektronskom poslovanju.

Ovaj skup je reprezentativno informativno čvorište poslovnog sveta iz regiona jugoistočne Evrope, mesto susreta i rezmene isustava kako međunarodnih korporacija tako i malih i srednjijh preduzeća i ambicioznih web  start-upa. Konferenciju će otvoriti Jasna Matić, ministarka za telekomunikacije i informaciono društvo.

RASPORED PREDAVANJA: prvog dana, drugog dana, trećeg dana konferencije E-trgovina 2010.


Jan Sifra

ETARGET NA PALIĆU: Kompanija Etarget je, već tradicionalno,  ove godine podržala konferenciju E-trgovina PPC kampanjom.

Učesnike E-trgovine očekuje bliski susret sa našim elektronskim publikacijama kao što je nedavno objavljena  Anatomija trendova 2010, i još neka lepa iznenađenja! Pored toga, učesnici konferencije imaće prilike da čuju dva predavanja:

  • Jan Šifra – četvrtak 10: 50
  • “15 things that make good headline”
  • Jelena Jovanović – petak 10: 50
  • “Internet je sexy: integrisane taktike za web poslovanje


PRENOS PREKO INTERNETA: Konferenciju će biti moguće pratiti preko Twittera (internet servis za vesti i informacije u realnom vremenu).  Do svoje porcije vesti možete doći klikom na ptičicu, simbol ovog servisa, odnosno preko hashtaga #etrgovina10.

Ove godine za sve koji iz bilo kog razloga ne mogu da dođu, biće omogućen video prenos uživo preko interneta. Da biste se informisali o linku sa kojeg će biti omogućen pristup, odmah se priključite Etarget stranici na facebooku.

Koliko koštaju greške u tekstu

9. April 2010

Da li spadate u one koje nerviraju slovne greške u oglasima, u medijima u knjigama? Većina ljudi odgovoriće potvrdno na ovo: da, to je pokazatelj nemara onoga ko je tekst sastavio i objavio. Neki od njih, kada primete slovne greške, odustaju od daljeg čitanja – zašto bih se trudio ja, ako se sam pisac nije potrudio dovoljno?

Drugi veruju u “romantiku poruke” i skloni su da zanemare slovne greške zarad ideje koju žele da otkriju čitajući napisano do kraja. One koji pišu tekstove slovne greške ozbiljno nerviraju – to je jedna gnjavaža kojoj nema kraja ukoliko nemate softver za srpski jezik, a čak ni on nije savršen. S druge strane, isti ti ljudi koji pišu, kada su u poziciji čitaoca, skloni su da na osnovu propusta u tekstu zaključuju o organizaciji kompanije i profesionalizmu zaposlenih.

Greške u slovima i interpunkciji kao i rečenice bez smisla odbijaju ljude od daljeg čitanja. Za one koji nemaju lektora,  funkcija “spell check” je dovoljno dobra, ali nažalost bolje radi na engleskom jeziku.

Naš savet – pre nego što bilo koji tekst predate, ostavite sebi dan ili dva da ga još jednom pogledate. Pravilo u viđenijim redakcijama je – 3x pročitaj pre nego što predaš članak. Opremi tekst (naslov, podnaslov,slika) i „uštini“ sve što je višak. Dok se to ne savlada, članci ljudima izlaze potpisani inicijalima. Kako je to nekada izgledalo možete pročitati u poslednoj kolumni Mome Kapora.

Kako znati da je nešto višak? Ukoliko to iz teksta možete da izbacite a da se suština ne promeni – to je višak.

Ako ste sujetni i teško vam je da svoj “minuli rad” smanjujete (znamo, to je tako netolstojevski), uvek se setite čuvenog vica o Indijancu koji je, da bi se oženio Mađaricom, morao da prođe test kod njenih roditelja, konkretno kod majke. Majka je zaključila da bi veličina njegovog polnog organa njenu milu kći mogla da boli i zatražila je od đuvegije Džonija da ga skrati. Na to je Džoni rekao „Džoni voli, Džoni pati, Džoni će da skrati“.Dakle, ako vam je STALO – nemojte imati milosti prema poštapalicama, uzrečicama, zarezima i slovnim greškama.

Još jedan dobar lektorski trik koji pomaže da se tekst ne „razigra“ kada ga ubacujete u program za prelom je da „pojedete“ sav višak „spejsova“ odnosno praznog prostora u tekstu. To ćete uraditi tako što ćete koristiti funkciju koju pruža Word da razmaci postanu vidljivi (a da se prikaže simbol koji izgleda kao ćirilićno slovo P)

Nekoliko pravila:

  • ● iza tačke u rečenici ostavićete razmak, ali ako naredna rečenica ujedno otvara i novi pasus, razmak je suvišan
  • ● iza naslova i podnaslova nema razmaka
  • ● kada pišete podatke u zagradama, iza otvorene i pre zatvorene zagrade nema razmaka
  • ● kada stavljate teze u tekst (kao ja sada), na kraju rečenice nema tačke

Ovakvo formatiranje teksta omogućiće da i kada menjate font ili  drugačije centrirate tekst i ubacujete slike u članak ili powerpoint, sve ostane na svom mestu.

Iako srpski jezik i stilistika dozvoljavaju obrnut red reči (naročito u knjževnosti), vodite računa o subjekat-predikat-objekat poretku reči. Ovo je jednostavan način da izbegnete zamršene apozicije (ubacivanja). Uz to, najbolje je da izbegavate dvostruku negaciju ukoliko imate ambiciju da vas alatka za automatski online prevod dobro razume (neko i to voli).

Ako se ipak neka greščica potkrade, imajte na umu i ovo: jedna ili dve greške je većini ljudi savim OK.  Ako postoji više grešaka, onda to postaje uznemiravajuće za čitaoca.

Ako nemate odvojene funkcije copywriter-a, lektora i proofreader-a, blogera i marketinga, blogera i prodaje, najbolje je da sve što radite – radite malo unapred, da biste duže živeli i vi i vaše kolege – stres zbog slovnih i drugih grešaka je zaista lako eliminisati planiranjem unapred (pogledajte i:  najčešće greške u oglasima)

I kao i uvek: jeftinije je biti disciplinovan nego neuspešan.