Category ‘Preduzeće’

Ponašajte se kao gejmeri

15. July 2010

Pet ključnih karakternih crta pokazale su se u 21. veku korisnim u poslu isto kao i u onlajn igrama. Menadžeri bi trebalo da podstiču svoje zaposlene da usvoje mentalitet gejmera.

1. Gejmeri idu na rezultat i obožavaju da budu evaluirani, čak i da se porede međusobno, i to kroz sistem poena, rejting, titule, ili neku eksternu metriku. Svet igara je svet meritokratije.

2. Razumeju snagu koju donosi diverzitet i to da jedna osoba ne može sve sama da uradi; svaki igrač je po definiciji nekompletan i treba mu dopuna. Pitanje “koliko sam dobar” i “koliko sam pomogao grupi” - ključna stvar je tim, ne individua.

3. Oni cvetaju usled promena – u igri nema ničega konstantnog. Oni su kadri da doslovno transformišu svet koji su nasledili. Oni ne upravljaju promenama, oni ih kreiraju.

4. Na učenje gledaju kao na zabavu. Cela zabava tokom igre je u tome da se nauči kako prevazići prepreke. Sadašnji uspeh je alatka za uspešno rešavanje problema u budućnosti.

5. Oni izazivaju konvencije — gejmeri često istražuju radikalne alternative i inovativne strategije, čak i kada su uobičajena rešenja prisutna i poznata.

(izvor: Conversation Starter: The Gamer Disposition)

Znate li ko su vaši kupci

4. June 2010

Nikada ne pokušavajte da prodate meteor dinosaurusu. Izgubićete vreme a i dosadićete zveru! (znajte ko su vaši kupci)

Šta imate od toga što ste sve sile upregli na internetu, zaposlili još ljudi koji se bave vođenjem naloga na društvenim mrežama, adminstriranjem korisničkog foruma ili pisanjem bloga, ako broj vaših kupaca ne raste?

Merenje je najkritičniji deo online marketinga. Srećom, malo je šta danas ostalo nepoznato i netestirano. Zadatak marketinga je da pronađe potencijalne kupce i da ih “ugreje”do faze spremnosti za kupovinu, kada ih preuzima i dalje vodi – prodaja.

Suština marketing  aktivnosti

Da li biste ikada probali da prodate frižider Eskimu?  Ili biste podigli telefon i pokušali da prodate letovanje u Grčkoj Grku koji živi na Peloponezu? Ne kažemo da nije moguće – sve se može ako se jako želi, ali da li je pametno sve pobrojano i da li biste svoje vreme mogli efikasnije da iskoristite?

Broj poseta sajtu, broj posetilaca koji se vraćaju, broj fanova na facebooku i pratilaca na Twitteru ne znači ništa ukoliko ne znate ko su vaši kupci. I u ovom slučaju manje je više – ukoliko konsolidujete i centralizujete svoje informacije o potencijalnim kupcima moći ćete da kvalifikujete svoje leadove  odnosno da uvidite koji su od njih u kojoj fazi kupovine.  Neki će, istina, biti sales-ready (spremni za kupovinu) dok će drugima trebati vreme da se odluče. To je proces koji se zove ‘lead scoring’ a za procenu o kakvom se klijentu radi možete  i okrenuti telefon – nije previše važno da alati budu najmoderniji. Važno je vama da znate.  Ako ste marketing i PR – i  da slušate pažljivo.  Nije sve u prodaji, ima nešto i u komunikaciji, izgradnji poverenja u brend i transparentnosti.

Istražujte. Planirajte svoje odnose sa kupcima, industrijom, zajednicom. Prilagodite ponudu ciljnoj grupi – u oglasu, na dolaznoj stranici, u emailu. Prilagodite saopštenja za javnost posebnim grupama čitalaca – nećete pogrešiti ukoliko budete ultimativno interesantni.

Konzumerizam u Srbiji i regionu

19. February 2010

Istina je da ne postoji čovek koji ne kupuje, i da konzumerizam, kada se izuzme kompulzivna kupovina viđena u Sex & Grad serijalu ili kliše srednje Amerike oličen u oblapornosti i pohlepi, ne mora da bude ništa loše. I nije.

Naprotiv. Ovaj obrazac ekonomskog ponašanja predmet je izučavanja svih koji ulaze na neko tržište želeći da pokrenu ili rašire posao. Biti konzumerista znači imati korektan ekonomski status, takav da sebi možete da priuštite “hirove” pored onih stvari koje vam zaista trebaju.  Ono što volimo govori o nama, pa i kada je reč o kupovini koja uključuje i proces selekcije. Otud je konzumerizam fleksibilan termin i jedan od parametara za procenu životnog stila. Marketinške agencije to dobro znaju.

Kako kupujemo? Šta je glavni “okidač” za kupovinu? Koliko smo podložni reklamama a koliko verujemo sugestijama prijatelja? Ko su uopšte konzumeristi u Srbiji?

Istraživanje agencije Medijana pokazalo je da je Srbija još 2008. godine prednjačila u odnosu na region.

Konzumeristi u Srbiji nalaze se u svim ciljnim grupama koje su na webu: mlađi ljudi, single ljudi i oni višeg statusa pokazali su se kao najzahvalniji kupci. Obožavaju da kupuju gedžete, zaista uživaju u procesu kupovine, i veoma vole da kupe nešto što je novo na tržištu.

Svaki treći kupuje stvari koje mu nisu neophodne, a svaki peti želi da poseduje novi proizvod pre svih.

konzumerizam

Moć NOVOG je u Srbiji veća nego u regionu. U odnosu na Slovence, građanin Srbije se  6x češće odlučuje da kupi nešto što je taze stiglo na tržište.  Susedi Hrvati su tačno na sredini – 3x manje su skloni da kupuju nove stvari od nas, a 3x više  od zapadnih suseda. U poređenju sa Mađarskom, novi proizvod podstiče na kupovinu 6x više građana Srbije.

Uživanje u kupovini najveće je u Hrvatskoj, slede Srbija, Mađarska pa Slovenija. Međutim, ako se pogledaju statusi na Facebooku direktora u Srbiji primetno je da su u vrhu upravo kupovina i putovanja, i to nezavisno od godišnjeg doba. Kupovina je jedna od “bračnih dužnosti”. Nazdravlje.

Koji su motivi za kupovinu? Pomenuto istraživanje donosi sexy neverovatan podatak da je u Srbiji veoma jak okidač za kupovinu taj što proizvod još uvek nema niko od prijatelja (biti prvi je veoma važno), za razliku od Mađarske gde su reklame ono što najčešće izaziva shopping impuls.

Od Trajanove pijace u Rimu i prvih lista za kupovinu koje su koristili Stari Rimljani, kupovina se smatra aktivnošću koja je nephodan deo slobodnog vremena i ekonomije. Objašnjenje fenomena konzumerizma donekle leži u iracionalnom – a to je poznato svakome ko je pipkao nešto u prodavnici a potom nije mogao da izađe bez tog predmeta, iako zapravo nije planirao  kupovinu (pa neka se javi onaj kome se ovaj fenomen nikada nije dogodio ;).

Branislava Gajić: recesija & tržište rada

5. January 2010

Branislava Gajić, direktorka Infostuda, odavno je dot-kom legenda Srbije. Infostud, kao jedno od najuspešnijih internet preduzeća na ovim prostorima,  otpočelo je sasvim američki -  kao studentski hobi i kao ultimativna zabava. Ne baš iz garaže kao Apple, niti iz studentskog kampusa kao Facebook. Infostudov prvi projekat realizovan je  iz uzavrelog beogradskog javnog prevoza, sa floppy disketama i uz nekoliko kućnih računara.

Te davne 2001. godine Branimir Gajić je okupio grupicu prijatelja jer je primetio da na tržištu postoji rupa. I rešili su da je popune i ponude svoje usluge – da prirede rezultate prijemnih ispita na internetu tako da brucoši ne moraju da habaju cipele po letnjoj žezi i da drhture od trenutka kada će se konačno umešati u gužvu ispred spiska sa rezultatima u holu fakulteta i videti svoje ime. Branimir Gajić, Stefan Salom i Branislava Gajić dosetili su se da sve to može i online… i naravno, tu nisu stali. Osvojili su tržišnu nišu: aktivnosti famozne trojke proširle su se i na druge oblasti koje zanimaju studente, a potom i diplomce u potrazi za prvim poslom, i poslodavce kojima trebaju kadrovi. Infostud je postao mesto gde se mogu pronaći aktuelni oglasi za posao, saveti za razvoj karijere, saveti za menadžere ljudskih resursa, informacije o stipendijama….

Od poslića uz studije do predstavništava u Subotici i Beogradu prošlo je svega 9 godina. Infostud priči se ne nazire kraj, od vas smo navikli na neprestane inovacije :) Šta je ovih dana aktuelno u Infostudu i šta novo mogu da očekuju korisnici interneta u 2010?

Brana: Sada, uz priključenje putovanja.info, imamo 40-ak ljudi u timu, a prosek godina se i dalje vrti oko 28 godina. U ovom periodu smo upućeni na razvoj sajta polovniautomobili.com kome je poseta prešla 1.300.000 mesečno, odnosno skoro je tri puta povećana u odnosu na posetu koju je sajt imao u vreme kada smo ga preuzeli. Naravno, dalje će se raditi na povezivanju putovanja.info sa drugim Infostudovim sajtovima a, osim toga, u probnoj fazi je i sajt unaprediCV.com koji je namenjen ljudima koji traže ili menjaju posao, a žele da bolje pripreme svoju konkursnu dokumentaciju.

Infostudov priručnik za aktivno traženje posla preuzelo je sa sajta oko 3.500 ljudi. Očigledno da je traženje posla, priprema CV-ja i priprema za intervju veština koja se celog žiovta usavršava i da je sve više onih koji su rešili da preuzmu stvar u svoje ruke i ne čekaju da im išta padne s neba. Šta se u Infostudovim statistikama pokazalo kao najtraženije zanimanje?

Brana: Usled povećanja nezaposlenosti, povećana je konkurencija za slobodna radna mesta. I to se najviše vidi u oblastima gde je u većoj meri smanjen obim poslovanja ili je bilo otpuštanja u prethodnom periodu. Tako, na primer, u oblasti medija i kulture sada ima oko tri puta više prijava za jedno radno mesto nego ranije, a u istom nivou je rast prijava i u oblasti građevine i geodezije, kao i arhitekture.

Struktura oglasa za posao se nije mnogo menjala usled krize, slična je kao i ranije. I dalje se najviše traže ljudi za poslove u oblasti opšte ekonomije i administracije (46%), pa inženjerske pozicije (oko 16%), pa ljudi u oblasti menadžmenta i konsaltinga (oko 13%). Potom ide IT i tako dalje…
Prema podacima sa našeg sajta znanje.infostud.com recesiju manje osećaju škole računara i jezika, dakle veština koje su veoma bitne za većinu poslova. Međutim, institucije koje su fokusirane na in-house obuke, dakle prvenstveno rade obuku zaposlenih u firmama, osete krizu u većoj meri jer su mnogi poslodavci smanjili budžete za eksternu obuku.

U 2010. godinu ulazimo sa ne baš svetlim prognozama po pitanju zapošljavanja i oglašavanja novih radnih mesta. Rezanje budžeta često ide ruku pdo ruku sa otpuštanjima, a onima koji će ove godine tražiti svoj prvi ili drugi posao biće posebno teško. Kako se snaći za posao ove godine, ima li nade za neke obrazovne profile i koje?

Brana: Mislim da je ovo idealno vreme da ljudi obrate pažnju na “rupe u ponudi”, odnosno nove oblasti rada ili poslovanja gde postoji određena potražnja tržišta a slaba ponuda usluga te vrste ili mala ponuda ljudi koji imaju znanje u tim poljima.

Ako govorimo o Internetu, tu postoji prazan prostor u smislu pravljenja funkcionalno dizajniranih sajtova tj. stavljanja akcenta na informacionu arhitekturu i prodajnu funkciju sajtova umesto na estetiku. A u polju marketinga i odnosa sa javnošću postoji prostor u kome mogu da se pokažu ljudi svesni mogućnosti boljeg korišćenja Interneta, van pravljenja Fejsbuk profila koji se često ni ne ažuriraju ili samo postavljanja banera.

Recesija traje. Šta da očekujemo i kako da se ponašamo tokom 2010, koja će lična strategija ove godine biti jack-pot?

Brana: Ne očekujem da sledeća godina u ekonomskom smislu bude lagodna, tako da je jasno da svi treba da budemo što kreativniji, ali praktični i racionalni u planiranju i delanju, bilo da vodimo svoju firmu, bilo da smo zaposleni ili tražimo posao. Jer na muci se poznaju junaci i samo najbolji će opstati.

Bila kriza ili ne, (buduće) uspešne ljude uvek čekaju – rad, rad i samo rad, strateško razmišljanje, prepoznavanje dobrih prilika, ulaganje u sopstveno znanje i znanje drugih u timu. I veoma bitna stavka je sposobnost da se osoba odupre negativnom načinu razmišljanja, kritizerstvu i da krene malim koracima da pravi nešto potencijalno veliko. Možete pogledati i pozitivne primere u našoj rubrici “Saveti uspešnih”

Infostud.com je grupacija sajtova u Srbiji mesto na kome se građani najpre informišu o novim radnim mestima i ličnom i timskom usavršavanju. Ekipa Infostuda ove godine pobrala je rezultate rada na mnogim projektima iz prethodnog perioda pa su tako dobili nagradu za korporativnu filantropiju, dve nagrade na Webfestu u kategoriji poslovnih i informativnih sajtova, proglašeni su za jedan od najboljih najboljih brendova Srbije, nagrađeni za projekte obrazovnih spotova za kandidate za posao, za istraživanja koja su sproveli….

10 stvari koje bi vaša mama volela da uradite

4. December 2009

1078183_successful

Tokom krize 2/3 marketinških budžeta je ostalo na istom nivou ili je smanjeno. Retko ko danas želi skupe reklame – čak i kada se rade brending kampanje kriminalno je ne izmeriti rezultate.

Imate sadržaj na sajtu? Vreme je da ga svi vide.

Etarget je oglasna mreža na webu.

Proizvod: kontekstualna PPC reklama.

Etarget je pristutan u 8 zemalja centralne i jugoistočne Evrope. U Srbiji posluje od 2007. godine.
Etarget je osnovan 2002. godine u Slovačkoj i omogućava da se ppc reklamom koriste  građani Češke, Poljske, Mađarske, Rumunije, Bugarske, Srbije i Hrvatske.

PPC: skraćenica od pay-per-click (plaćate za klik,  prikazivanje oglasa je besplatno)

Kontekstualna reklama: oglas se u vidu linka i linka sa slikom vezuje za kontekst tj. dopire do onih čitalaca koji su već zainteresovani za vaše teme.

Šta radi Etarget? Nalazimo klijente za vas.

Kako? Tako što će se vaš oglas pojaviti tamo gde se oni sakupljaju – na stranicama koje čitaju i portalima koje pretražuju. Rečju: na najposećenijim sajtovima srpskog weba.
.
Etarget kontekstualna reklama vezuje se za ključne reči koje VI odredite za proizvod i za profil vaše ciljne grupe. Na taj način oglas dolazi pravo do onih koje interesuje i kojima ste ga vi namenili.

Vaše je da se registrujete u Etargetu i pokrenete oglas. Naše je da taj oglas dopre do svih onih koji su na internetu.

Pogledajte besplatan Etarget webinar i saznajte o 10 razloga zašto da se registrujete odmah i pokrenete svoju prvu oglasnu kampanju.

Ime i prezime*

email*

Web sajt vaše firme*

Da li ste već klijent Etargeta?*
 da ne

ID naloga na Etargetu

Webinar je interaktivna prezentacija putem Interneta. Ovakva forma predavanja i obuke omogućava da veliki broj učesnika istovremeno može da prati prezentaciju na kompjuterima. Pred vama je on-demand webinar; webinar možete pogledati odmah, nema zakazivanja termina.

Spremate li se za Webit?

21. September 2009

martenitsaOstalo je još oko dve nedelje do Webit konferencije u Sofiji.

Svi koji dođu 7. i 8. oktobra na Webit imaće prilike da se upoznaju sa temama  kao što su savremeni marketing i integrisane komunikacije, digitalna sfera društva, mobilni marketing, budućnost online oglašavanja, e-trgovina, kako uspešno prodavati na internetu, istraživanja o navikama potrošača online, marketing kroz društvene mreže i mnogim drugim.

Webit ima dva dela – izložba i konferencija.

Koferencijski deo sastavljen je od 43 diskusiona panela na kojima će prisustvovati predstavnici vodećih kompanija kao što su eBay, PayPal, Guardian, America Online, Bytemobile, Google, Coca Cola, Gemius, IAB Europe, World Marketing Mobile Association.

Registruj se za full pristup panelima i izložbi >

Webit izložba pruža jedinstvenu mogućnost da se prikažu globalni standardi organizacionih modela i šansu da se posetioci na licu mesta susretnu i upoznaju sa uslugama i aktivnostima  kompanija iz oblasti  digitalnih tehnologija.

Registruj se  za posetu izložbi (besplatno) >

U susret pridruživanju Bugarske Evropskoj mreži za interaktivno oglašavanje, na dnevnom redu Webita je tema “IAB Bugarska –izazovi i šanse” .

IAB tj. Interaktivni advertajzing biro  (Interactive Advertising Bureau) je  esnaf koji zastupa interese evropske digitalne industrije od 1998. godine. Organizaciju čini  5. 500 kompanija iz  23 zemlje Zapadne i Istočne Evrope koje pomažu da se evropska tržišta oglašavanja razvijaju i rastu.

IAB Europe reguliše tržištne funkcije i postavlja standarde i pravila koja su od suštinskog značaja za razvoj digitalne industrije. Pristupanje Bugarske će se dogoditi na Webit –u, na inicijativu Plamena Ruseva, predsednika e-Academy: www.e-acad.eu.

e-Academy je prvi međunarodni obrazovni institut te vrste na Balkanu koji  radi na unapređivanju znanja i veština postojećeg kadra u kompanijama,  a rezultat treninga u ovoj instituciji je to da digitalna rešenja bivaju veoma uspešna i lako integrisana u poslovni razvoj. e-Academy je partner svim preduzećima u procesu kvalifikacije i unapređenja kadrova.

dmwcfuqyer

Sveti Gral? Vi znate najbolje

8. September 2009

BlogOpen festival je završen. Organizatori i učesnici još uživaju u priči koja je kreirana na Twitteru – sa hashtagom #BlogOpen09 i #BlogOpen, i prate uzburkanu srpsku blogosferu koja danima već izveštava, razmenjuje ideje i razmatra nove oblike saradnje.

Pogledajte deo predavanja Etargeta, video klip sa slajda “zašto da ne?”.

Na Slideshare je dostupna cela prezentacija Jelene Jovanović iz Etargeta.
Na webu je dostupan i snimak jednog dela predavanja koji je omogućila eTV.

Naša preporuka:
pogledajte kako je jedan mlad i ambiciozan tim kao što su IT događaji iscrpno i pravovremeno izveštavao - It događaji o susuretima blogera u Nišu 2009. Svakoga dana oko ponoći na sajtu su bili članci sa fotografijama, linkovima i prikazom svega što se dešavalo tokom e-tvrđava festivala u okviru koga je održan BlogOpen.

Dobra letnja vest – novi format oglasa

21. July 2009

novi-format-oglasa-za-web-shopove1

Ovog leta vlasnici sajtova preko kojih roba može direktno da se naruči i kupi mogu da odahnu.

Etarget Srbija je upravo ovih dana uveo novi oblik oglasa kojim se svaka povoljna ponuda posebno ističe crvenim ramom tako da oni koji kupuju ili naručuju proizovode i usluge preko interneta više nemaju dilemu da je u pitanju popust.

Novi format oglasa ima veću i upadljiviju sliku, a pored ponude prikazana je stara cena (precrtana) i nova cena (popust). Ovi oglasi za oglašivače koštaju isto kao i ranije!

To znači da oni koji surfuju webom u potrazi za temama koje ih interesuju neće više imati dilemu oko toga šta ima novu cenu: u vreme krize svaki dinar je važan i oglasi koji promovišu povoljne ponude biće posebno označeni na svim partnerskim portalima u Etarget oglasnoj mreži.

Za razliku od “popusta” koji haraju ovog leta ulicama gde nije uvek moguće proveriti koliko su snižene cene istinite, na internetu će stara i nova cena biti prikazane i proverljive. Etarget na ovaj način izlazi u susret svima onima kojima je krize dosta  – jeftini oglasi koji povećavaju povratak investicije i konverziju, i laki su za podešavanje: potrebno je testirati ključne reči koje daju najviše prikaza, pratiti sa kojih sajtova stiže najbolji rezultat i aktivirati filter za one portale koji ne donose zaradu.

Za oglašivače koji nude robu po sniženim cenama ovo je alatka za povećanje konverzije (konverzija: broj koji označava koliko je potrošača pretvoreno u kupce).  Za one koji surfuju novi format oglasa otkloniće svaku eventualnu dilemu oko toga šta je povoljna ponuda.

Etarget kontekstualni oglasi vidljivi su korisnicima interneta u osam zemalja centralne i jugoistočne Evrope (njih više od 90 % izloženo je Etarget reklama), a u Srbiji su prisutni pored članaka i ostalih sadržaja na svim najvećim srpskim portalima.

Kako prepoznati Etarget oglase? Lako. Ukoliko želite da prođete jeftinije obratite pažnju na promotivne linkove ispod ili pored članaka koje čitate i uživajte u letnjoj kupovini!

Ako ste vlasnik preduzeća i rešili ste da pojačate prodaju ovog leta, logujte se na www.etarget.rs , odaberite ključne reči koje opisuju vaš proizvod i kupca, kreirajte oglas i zavrtite ga na internetu – dovoljno je da imate sajt.

Šta je najbolje u svemu: ovaj specijalni format plaća se jednako kao i klasični Etarget oglasi – plaćate samo za klik, prikazivanje reklame je besplatno.


Zašto ne biste i sami ovo isprobali?

Prvih 50 koji se jave dobiće priliku da pokrenu specijalne oglase namenjene eShopovima.

Ime i prezime*

Vaš email*

Web sajt za vaš eShop / kompaniju*

ID vašeg naloga na Etargetu

Preduzetnički podsetnik: Važni su vizija, misija i pobednički stav

1. June 2009

„Inovirajte ili propadajte” je toliko već čuven imperativ da bi se i sam Neron uplašio.

Mnoga mala preduzeća, po strani od svih korporativnih termina, već koriste alate kao što su misija i vizija. Kakogod, uvek je korisno razjasniti stvari i podsvesno znanje prevesti u svesno i artikulisano.

Čemu vizija i misija tačno služe?

Misija je svrha – dobija se na pitanje KO SMO MI.
Vizija je cilj – ŠTA ŽELIMO DA POSTIGNEMO.
Vrednosti su „vozilo” -KAKO ćemo stići do cilja, kojim putem.

„Vizija je to što promoviše promene, osigurava temelj za strateško planiranje, mobiliše pojedince i olakšava regrutovanje talenata.

Vizija je ono što obezbeđuje kontekst za odlučivanje: ako vi znate kuda idete znaćete bolje i da procenite šta je dobro, a šta ne. Vizija je Vaš glavni motor i motivator preduzeća, a profit je rezultat konkurentske prednosti koju ste time stekli.”

Misija je, kako kaže dr. Vidoje Vujić, profesor na Fakultetu za turistički i poslovni menadžment u Opatiji, svojevrsni MENTALNI IMIDŽ, projekcija željene budućnosti preduzeća.

Vizija je – put do te budućnosti, skup ciljeva koji će dovesti do izvrsnosti i profita utemeljen na uverenju da proizvod ili usluga zadovoljavaju potrebe svih: i kupca, i vlasnika, i zaposlenih, i društva.

Da li vizija i misija utiču na zadovoljstvo zaposlenih?

Svako radno mesto košta: računa se da u proseku svaki zaposleni zaradi petostruki iznos svoje plate.

„Nije dobro da se često menjaju zaposleni, da jedni dolaze a drugi odlaze. Samo što mi to ne računamo, mislimo – lako ćemo ga naći. To nije tačno. U ove cifre račina se vreme koje košta, i koje odlazi za pribavljanje i odabir kadrova, za prijave i odjave, za uvođenja u posao, za dodatno osposobljavanje. E sad, kada takav čovek napusti firmu posle godine dana, preduzetnik često ne zna šta je izgubio i koliko je troškova već platio – nije to samo „evo ti radna knjižica i idi”…

“Koliko poslodavac mora dobro razmišljati kada sklapa ugovor, mora da razmišlja i kada ga raskida. Cena fluktuacije se takođe može izračunati: odlazak jednog kvalifikovanih radnika košta od četiri do pet hiljada evra. Odlazak menadžera srednjeg nivoa košta od 20 do 30 hiljada evra, a odlazak prvog čoveka u firmi košta od 50 do 100 hiljada evra”, dodaje dr. Vujić.

I još nešto: važan je stav

“Baš kao u sportu, biti preduzetnik je stav koji je odlučujući za rezultat. I isto tako, slično sportu, uzori i idoli igraju važnu ulogu u oslobađanju volje, u motivaciji, u uticaju na ponašanje (igru). U mnogim zemljama preduzetnici nisu ovenčani lovorikama. Očigledno, i ovde mediji imaju centralnu ulogu.

Druga stvar oko preduzetništva je da shvatite da Vi ne morate sve sami da uradite! Možete unajmiti ljude koji će vam pomoći skoro u vezi svega, računovodstva, logisitke, proizvodnje i tako dalje. Ključno je da se fokusirate na JEDNU stvar, a to je vaša ideja. Ostalo možete pazariti od drugih.

I treća, izuzetno praktična stvar, je da se preduzetnici međusobno povežu, da se kreću po mestima gde će moći da sretnu one koji bi želeli da postanu preduzetnici.”

Kjel Nordstrom, sa Jonasom Riderstralom koautor knjiga Karaoke Kapitalizam i Funky Business.

AdAge članak o Obami

Pregled trendova. Besplatno

• U kom pravcu će se razvijati oglašavanje tokom recesije?
• Koje su uspešne taktike u internet marketingu?

Internet Marketing 2009