Tags ‘internet marketing’

Oglašavanje u Srbiji iz ugla internet marketera

5. August 2010

U Srbiji je ulaganje u oglašavanje tokom 2009. godine iznosilo 161 milion evra, od čega je lavovski deo otišao televizijama (oko 35 miliona RTS-u), a ostatak su podelili štampa, radio, outdoor oglašavanje i internet.

Srbija – Troškovi oglašavanja 161 mil. 100%
TV 95 59,0 %
Štampa 36 22,4 %
Spoljno oglašavanje 20,5 12,7 %
Radio 6,5 4,0 %
Internet 2,5 1,6
(AGB Nielsen Media Research, TV Scena Srbije, 2009, Beograd)
Ko se u Srbiji nedovoljno oglašava

Svega pola procenta BDP u Srbiji ulaže se u reklame. Poželjna ulaganja u reklamiranje iznose 1 % BDP, kažu evropski eskperti angažovani za studiju koja je uvod u reformu medijske scene Srbije. Što znači da u Srbiji treba u reklamu da se ulaže 2x više nego što se to sada čini. U čemu je stvar i gde odlazi srpski  BDP?

Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku zabeležen je rast BDP  u saobraćaju, finansijskom posredovanju, poljoprivredi i sektoru države.

Poređenja radi,  u Italiji je ukupno ulaganje u reklamiranje poraslo za 3.8% u prvih pet meseci 2010 (Dow Jones), dok su u Hrvatskoj investicije u oglašavanje na internetu porasle za 17 % (HURA), uprkos padu ulaganja u reklamiranje u svim ostalim medijima.

Ulaganje u internet reklamu raste

Baš kao i u Hrvatskoj,  ukupna ulaganja u oglašavanje u Srbiji se smanjuju  – srpski štampani mediji doživeli su pad prihoda od oglašavanja od 22%  tokom 2009. godine (prosečni globalni pad oglašavanja u štampi je 7,2%), a reklamiranje na televiziji je palo za 16% (u poređenju sa svega 0,2% pada u svetu).

Ulaganje u internet oglašavanje, istina,  raste, ali je neuporedivo sa susedima – sa 0,97 odsto u 2008. godini udeo online reklame porastao je na 1,6 odsto u 2009. godini.

Problemi sa štampom i TV

Po svemu sudeći nedostatak čuvenog marketinškog pravila da treba da znate ko su vaši kupci i da je važno da reklama dopre do vaše (a ne tuđe) ciljne grupe, uslovilo je da se oglašivači okreću od štampanih medija.

Kako kaže Žozef Lončar za list Danas “Štampani mediji su donekle i sami doprineli padu oglašavanja jer oglašivači najčešće ne znaju kolike tiraže novine imaju i koja im je ciljna grupa, odnosno nemaju „deklaraciju“ svog proizvoda. Televizije, sa druge strane, naručuju podatke o gledanosti, što oglašivači umeju da poštuju “.

Ekonomske poteškoće zemlje u tranziciji, kasniji dolazak interneta i ukupna nepismenost građana Srbije čine da se televizija na ovim prostorima gleda skoro 2x više nego u Americi, odnosno za čevrtinu više nego u Evropi. Međutim ni kod televizija nije baš sve ružičasto.

“Svi pojedinci intervjuisani za potrebe ovog istraživanja ukazuju na postojanje prevelikog broja nacionalnih TV-kanala na ograničenom srpskom prostoru. Brojni ispitanici tvrde da se neki od kanala koriste za pranje novca ili manje transparentne ekonomske akcije.”

iz medijske studije evropskih eksperata (preuzmi studiju na srpskom jeziku: Ministarstvo kulture)

Evropski eskperti u  navedenoj studiji tvrde da se na reklame na TV sve manje  troši zbog uvođenja širokopojasnog interneta i povećanja opšteg broja korisnika interneta.

Nepristojna ponuda ili zdrav razum?

U pogledu očekivanja da ulaganja u internet reklamu budu veća, izgleda da je reč o suštinskom nerazumevanju internet marketinga: Etarget reklama je pristupačna – po ceni dela budžeta za reklamu na TV dobiju se vrlo konkretni i merljivi rezultati za oglašivače, i izbegavate mogućnost da prikazujete reklame onima koji tradicionalno tokom bloka reklama idu u WC.

“Rano lezi, rano ustani, radi k’o lud i reklamiraj se”

Ted Tarner

Da biste dosegnuli ljude kojima je reklama na TV preko glave, možete da spojite svoju TV reklamu sa internet reklamom.  Pročitaj šta se dobija spajanjem TV i Etarget reklame.

Kako trošimo

28. May 2010

Ima 4 načina da potrošite novac

1. Možete novac da potrošite sami. Kada to radite itekako pazite šta radite i trudite se da za ono što plaćate dobijete najviše moguće.

2. Svoj novac možete da utrošite na nekoga. Npr. ja mogu da kupim nekome rođendanski poklon. U tom slučaju neću previše mariti za sadržaj poklona, ali ću voditi računa o ceni.

3. Mogu da potrošim tuđ novac na sebe. I ako spiskam novac nekoga drugoga na sebe, onda nakon toga svakako idem na ručak!

4. Mogu da potrošim tuđ novac na neku drugu osobu. I ako rastrošim nečije tuđe pare na nekoga drugoga, ja neću paziti koliko nešto košta, i nije mi mnogo stalo šta ću dobiti.

Pa šta?

Isto važi i za online marketing. Faze prihvatanja PPC reklame išle su najpre od onih koji jako vode računa o marketinškim budžetima pa do posrednika koji sada svim snagama edukuju klijente da bi im pokazali da se ova reklama, iako je jefitna, isplati više od tradicionalnih načina oglašavanja. Sada i velike firme veoma paze na to šta zauzvrat dobijaju.

PPC je trenutno jedna od najpopularnijih tehnika oglašavanja koja s vremenom sve više dobija na popularnosti. Svoj uspeh PPC duguje pre svega činjenici da ovaj alat za uvećanje vidljivosti sadržaja na webu može veoma brzo da učini poznatim sajtove koji su napravljeni i pušteni u rad juče, brže nego bilo koji drugi tip internet marketinga. Web sajt je zato prva stvar koju treba uraditi, ne poslednja. Web sajt nije samo fancy detalj na vizitkarti.

Web sajt je ekstenzija prodaje.

Kako spojiti TV reklamu i Etarget

20. May 2010

Firme koje žele da se brzo i efikasno obrate širokoj masi korisnika većinom koriste reklamu na televiziji kao svoj osnovni komunikacijski kanal. Radi se većinom o delatnostima iz FMCG industrije, telekomunikacija, finansijskih usluga i automobilske industrije. Kako možete spojiti reklamu na TV-u i oglašavanje na Etargetu i zašto to raditi?  Jednostavno: pojačaćete brend, uvećati prodaju i uštedeti novac.

Spojite tri elementa

Kada pričamo o spoju reklame na TV-u i kontekstualnog oglašavanja mislimo na spoj reklame tri elementa:

  • 1. televizijski spot
  • 2. bogata web stranica s dosta informacija
  • 3. posećenost koja će porasti putem Etargeta

U ukrštanju ove tri komponente događa se nešto čarobno zanimljivo: produžava se i pojačava efekat televizijske reklame.

20% klikova

Svaka dobra TV kampanja povećava interes o promovisanom proizvodu. Vaš proizvod će aktivno potražiti samo mali deo ljudi (isto tako mali deo ljudi će upisati www stranicu koju su vidjeli u spotu). To je sto, možda hiljadu ili dve ljudi.

S druge strane čak 20% ljudi će doći na vašu web stranicu ako im oglas “gurnete” pod nos. Npr. u obliku kontekstualnog oglašavanja preko Etargeta  koji su vidljivi na  90 % srpskog interneta.

Površne emocije danas više nisu dovoljne

Zašto uopšte dovoditi ljude na web, koji je smisao te akcije? Zato što im možete dati dodatnu reklamnu poruku. Dublju emociju ili racionalne argumente za kupovinu.

Za vreme trajanja TV kampanje većina adresiranih dobro reaguje na informacije koje im služe za bolje razumevanje propagiranog brenda. Nemojte ograničiti širinu reklamne poruke na 30 sekundi spota kada možete iskorititi komunikacijske mogućnosti vaše web stranice tako da na nju dovedete posetioce putem Etargeta.

(U nastavku: kako firme realno koriste Etarget u kombinaciji s TV-om)

Vlastimir Čobrda: Srbija na najboljem putu

14. May 2010

Reklamiranje na Internetu, koje je koliko juče za mnoge bila “tamo neka daleka stvar”, ubrzano postaje deo srpske web svakodnevice. Kovin Ekspres,  u kontaktu sa svojim oglašivačima, sve češće čuje da ih reklama na Internetu više interesuje nego pojavljivanje u štampanom izdanju. Počećemo intervjuom koji je za naš blog  i list dao gospodin Vlastimir Čobrda, country manager Etargeta u Srbiji, multinacionalne kompanije koja oglašivačima nudi  kontekstualno oglašavanje na Internetu.

Reklamiranje na Internetu je itekako moguće u malim sredinama jer reklama dopire do svih online korisnika. Pošto kovinska opština sa 40.000 stanovnika spada u male, za mnoge je kontekstualna reklama još uvek nepoznanica, odnosno kada se kaže “reklama na internetu” ljudi pomisle samo “šarena slika na sajtu” – baner. Zamolio bih vas da, za početak, ukratko pojasnimo čitaocima Kovin Ekspresa kako se, zapravo, sve može reklamirati na Internetu?

Vlastimir Čobrda: Za početak ne bih se složio da je kovinska opština nepoznanica pošto ja lično često svraćam u jednu vinariju ali joj ne bih spominjao ime da ne bih reklamirao istu, siguran sam da će vasi čitaoci znati o kome se radi… :-) Kao što ste i sami napomenuli, baneri su samo jedna vrsta reklame na internetu, ali za mnoga mala i srednja preduzeća čak i baneri su samo “misaona imenica”. Drugim rečima ne može mnogo firmi sebi da priušti reklamiranje putem banera na najposećenijim sajtovima u Srbiji. Postoji i drugi vid reklamiranja a to je kontekstualno oglašavanje i to je upravo ono čime se kompanija Etarget bavi. Kontekstualni oglasi su kratki tekstualni linkovi koje obično smestimo na pozicijama ispod teksta i izmedju komentara. Siguran sam da su mnogi vaši čitaoci primetili Etarget oglase pošto u Srbiji trenutno sarađujemo sa preko 300 najposecenijih sajtova. Ako svakoga jutra čitaju vesti online na Press, Blic, B92 ili bilo gde, lako će uočiti Etarget oglase.

Ko će među tolikim sajtovima da primeti baš moj, česta je rečenica koju čujem. Vaš posao je upravo da “svetla Interneta” uperite na prezentaciju oglašivača? Kako to činite?

Vlastimir  Čobrda: Čini mi se da je ovo pitanje postalo svakodnevnica jer zaista makar jednom dnevno me neko to isto pita. Na sajtovima gde smo postavili oglase, analizator izanalizira tekst koji posetilac tog određenog sajta čita i ako je npr. tekst na tom sajtu o sportu, naš sistem prepoznaje ključne reči u tom tekstu i sparuje ključne reči naših oglašivača sa ključnim rečima na određenom sajtu. To praktično znači da će se ispod teksta sportske tematike naći i oglasi iz našeg sistema koje dovodimo u vezu sa sportskom opremom, sportom, itd.

Reklama koju nudite “razgovara” sa potencijalnim kupcima tj. ljudima koji traže neku uslugu. Klikom na oglas “odvodite” ih do sajta oglašivača koji prodaje traženi proizvod. Znači, dobar, atraktivan i jasan sajt oglašivača je preduslov da posetilac tu i pronađe ono što traži ili, možda, postoji još nešto što može da zaintrigira potencijalnog kupca?

Vlastimir Čobrda: Etarget u Srbiji prikazuje preko milijardu oglasa mesečno

Vlastimir  Čobrda: Ono sto mi pružamo klijentima jesu informacije o samom proizvodu. Jer kada neko klikne na naš oglas automatski se otvara novi prozor koji vas vodi na sajt gde možete da dobijete informacije upravo o onome što vam je privuklo pažnju. Veoma je bitno da sajt klijenta koji koristi Etarget reklamu bude dovoljno pregledan i da prilikom pravljenja oglasa zadaju u našem sistemu pravu url adresu. Ako reklamiraju određeni proizvod a klikom na oglas, link vodi na početnu stranicu sajta, siguran sam da oko 80% ljudi napušta taj sajt jer ne vide ono što ih interesuje. Ako oglašivač postavi link koji vodi tačno tamo o čemu se u oglasu govori, neko ko je kliknuo na određeni oglas sigurno dobija pravu informaciju o samom proizvodu, a to znači da smo uradili dobar posao.

Kako će oglašivač “izmeriti” efekat kontekstualne reklame? Naravno, poslovni čovek uvek ima uvid u efekte svojih poteza kroz poboljšanje prodaje. Ima li i nekih drugih “instrumenata?”

Vlastimir  Čobrda: Na našem blogu mozete pročitati iskustva klijenata: http://blog.etarget.rs/ppc/edukaplus.html Bilo bi sasvim nelogično reći da ako uplatite novac na naš račun, mi vam garantujemo siguran uspeh i da vaša dobit će se povećati nekoliko puta. Ono što Etarget radi jeste da u Srbiji prikazuje preko milijardu oglasa mesečno, i samim tim pokriva ogroman deo tržišta a po podacima koje imamo naš doseg je 90% srpskog trzista. To znači da naše oglase svakodnevno vidi 90% ljudi koji surfuju u Srbiji, a njih prema podacima zavoda za statistiku ima 2 200 000. Pa gde ćete imati mogućnost da se obratite tolikom broju ljudi a za tako male pare?

Naši čitaoci, a i posetioci online izdanja, svakako bi želeli da znaju kako bi preduzetnici i mala i srednja preduzeća našli  interes da se reklamiraju upravo na način koji im Etarget nudi?

Vlastimir  Čobrda: Ovde je odgovor veoma jednostavan: sve zavisi od samog čoveka, može da određuje koliko ljudi želi da  obavesti o svom proizvodu ili usluzi koju prodaje. Mi ne naplaćujemo za prikazivanje oglasa nego isključivo kada vam dovedemo posetioca na vas sajt. Lično smatram da je u interesu svakoga ko se reklamira da ne baca pare uzalud u “vetar”. Bitno je napomenuti da smo dostupni za svaki savet, pomoć, pitanja, svakim radnim danom od 09-17h. Na našem sajtu www.etarget.rs mozete dobiti sve potrebne informacije, a tamo su i kontakti pa nas mogu svi zainteresovani kontaktirati emailom ili telefonom.

Dobro, posetilac dolazi na sajt, upoznaje se sa ponudom… Da li je tu kraj učešća Etargeta u ovom “poslovnom druženju?”

Vlastimir  Čobrda: Ne, tu “druženje” tek počinje… Normalno je da ljudi imaju pitanja a mi imamo odgovore na ta pitanja. Aktivno pratimo kampanje i trudimo se da našim iskustvom i savetima doprinesemo da naši klijenti za što manje novca imaju što bolje rezultate.

Pročitao sam nedavno vrlo zanimljivu elektronsku knjigu koju je pripremila Vaša kuća o poslovnim trendovima u 2010. godini, namenjenoj pre svega preduzećima kojih ima najviše u mojoj sredini – malim i srednjim. Možda bi ste neke od tih trendova izdvojili kao ključne?

Vlastimir  Čobrda: Zaista ne bih izdvajao ni jedan od 10 trendova koje smo pripremili ali najiskrenije bih savetovao vašim čitaocima da besplatno downloaduju taj dokument sa blog.etarget.rs i da ga pročitaju. Siguran sam da će biti prijatno iznenađeni, poneki ce nešto novo naučiti a poneki osvežiti svoje pamćenje i zabaviti se čitajući Anatomiju trendova 2010”.

Pretpostavljam da će ovaj tekst čitati veliki broj poslovnih ljudi. Šta im savetujete, kako da neguju dobre odnose sa svojim klijentima? Polazim od toga da je upravo u komunikaciji “srce” savremenog poslovanja?

Vlastimir  Čobrda: Vreme je da počnemo svi da se ponašamo kao poslovni ljudi. Kad kažem poslovni, prvenstveno mislim na ponašanje prema svojim poslovnim partnerima. Nekada davno je neko rekao “lepa reč i gvozdena vrata otvara”. Mislim da smo kao društvo zaista sazreli i da se možemo nositi sa evropskim mentalitom i modalitetom poslovanja. Naravno, uvek je svako trzište samo po sebi specifično ali moje lično uverenje je da smo zaista . Dobri odnosi sa poslovnim partnerima su zaista ključ svakog uspeha.

Etarget je dugo na srpskom Internet tržištu. Šta bi ste izdvojili kao glavne dobre i najčešće loše strane  kada je oglašavanje u pitanju?

Vlastimir  Čobrda: Etarget je dovoljno dugo na srpskom tržištu i iz ličnog iskustva bih mogao da nabrajam gomilu i dobrih i malo manje dobrih strana kada je internet oglašavanje u pitanju. Izdvojio bih samo to da smo zaista pre tri godine morali da edukujemo ljude u kompanijama koji su odlučivali o tome kako da naprave korak napred i da se upuste u internet oglašavanje, a sada su internet oglašavanje i kontekstualno oglašavanje postali sastavni deo marketing mixa u svim kompanijama koje ozbiljno planiraju svoje kampanje.

(intervju objavljen u aprilskom broju Kovin Ekspresa)

Društvene mreže: pravilo 4R

6. May 2010

Svi su na webu i stalno su na webu, u to nema sumnje. Šta da rade oni koji u ime kompanija vode naloge  i kako da se ponašaju pri povezivanju sa kupcima?

Predstavljamo pravilo 4R:

1. Budite realni:
Gledajte da vaš imidž vaše firme  na Facebooku ima čvrstu vezu sa realnošću. Ali nemojte da se plašite da pokažete i ljudsku stranu – ljudi i dalje vole da kupuju od onih ljudi koji im se dopadaju. Malo spontanosti može vas odvesti daleko…

2. Budite relevantni
Sadržaj jeste kralj ali ako povodom njega niko ništa ne uradi, džabe vam trud. Dakle sve vaše prodajne ponude i svi sadržaji koje delite treba da budu ono što ljudi žele i što im treba.

3. Budite receptivni
U osnovi, budite spremni da prihvatite povratne informacije i uključite se u dijalog. Ako na ovo niste spremni, Facebook i Twitter možda  nisu za vas…Slušajte ISTO koliko i govorite, ne manje i ne više.

4. Budite “responsive” (odgovarajte na upite)
Jednom kada dobijete feedback uradite nešto po tom pitanju! Odgovorite na upite, zahvalite se na sugestijama, vaši ljudi to očekuju. Čak i kada imate negativan odgovor za njih, pokažite da ste ih saslušali i razumeli. Ključna reč: hvala.

(izvor: Marketing Profs)

Umorni od analize? Od sada testiramo za vas!

29. April 2010

Šta mislite o tome da za svaki oglas koji kreirate postoje još dve verzije oglasa a da vas lično to ne košta vremena i truda? Etarget je uveo mogućnost da se od sada lako kreiraju i automatski smenjuju varijante oglasa a u cilju boljeg rezultata vaših kampanja. Na vama je da napišete varijante, Etarget je tu da testira, prikaže rezultate i podrži najbolju verziju vašeg oglasa.

Ova nova mogućnost da testirate različite verzije oglasa zove se rotacija.

Od sada možete da napišete tri atraktivna oglasa koje sistem Etarget naizmenično rotira (smenjuje)  i vrednuje onaj sa najvećom efikasnošću  Oglas koji pokaže najbolji rezultat imaće prednost kod prikazivanja (a ukoliko želite da se sve vaše verzije oglasa prikazuju podjednako, to je moguće podesiti manuelno).

Kako pokrenuti uslugu rotacija oglasa >>



e-trgovina 2010: marketing je mentalitet

23. April 2010

Dramatična promena u marketingu se dogodila i događa se i dalje.  Evolucija je u toku:  pogledajte animirani film prikazan na desetoj jubilarnoj konferenciji E-trgovina 2010 u okviru jedne od Etarget  prezentacija.

Pozivamo sve koji žele da dobiju na email prezentaciju Jana Šifre “15 things to make good headline” i/ili prezentaciju “Internet je sexy” i studiju slučaja Jelene Jovanović da ostave komentar.

Vaš klijent: gospodin Jedinstveni

16. April 2010

Nedavno smo pisali o tome kako naciljati klijente i dodeliti svakom segmentu potencijalnih kupaca ključne reči. Pred vama su tri najbolja načina da impresionirate kupca “običnim” tekstualnim oglasom.

1. Vaš kupac je g. Jedinstveni

Ljudi poseduju sebi svojstvene ambicije. Želimo da budemo lepši, bolji, da zarađujemo više. Da vozimo brže automobile. Da posedujemo više nekretnina, da nam kozmetički asesoar bude sastavljen samo od najboljih brendova.

Ako hoćete da naciljate oglas prema specifičnim potrebama i željama kupaca, bilo bi dobro da pri promovisanju proizvoda/usluge u Etargetu razmislite i o ovakvom pristupu:

Steknite (imovina) na koju ćete biti ponosni.

Uvećaj svoje (dodajte sami šta) za (kratak period vremena)

Kako poboljšati (šta) u (broj, nekoliko) lakih koraka?

Ima li nekoga ko želi (nešto privlačno)?

Ovo je (šansa). Nemoj propustiti.

2x veća / bolja / lepša (šta god da prodajete)

Primeri

2x veća plata?

Udvostruči svoje prihode danas.

Zakaži razgovor

www.licno.rs

Ima li nekoga ko želi

da izgleda bolje?

www.lepazena.rs

2. Upotrebite reč “dobrodošli”

Dobrodošli u Etarget oglasnu mrežu gde prodajemo reč  “dobrodošli”.

Kliše? Nema veze, svakako radi posao i zgrabiće pažnju vaših potencijalnih kupaca.

Dobrodošli u (šta)

Npr. u formi naslova:

Dobrodošli u svet vitkih.

Dobrodošli u tehnologije koje su uzdrmale svet.

Ili u formi linka:

Dobrodošli u restoran sa šmekom.

Vojvodina. Specijaliteti vodvođanske kuhinje.

www.vojvodjanskakuhinja.rs

3. Krenite od onoga što je nesavršeno, pogrešno ili negativno

Lično, i mi više volimo da potenciramo dobre stvari, ali neki nedostatak takođe može da bude efikasan u oglasu.

Pravite greške u (čemu)?

Nemate (proizvod) u (kuhinji, garaži, neseseru)?

Primeri

Pravite greške u obuci pasa?

www.psecitrikovi.rs

Imate haos u torbici za šminku?

www.kozmetikica.rs

Nedavno smo pisali o tome kako naciljati klijente i dodeliti svakom segmentu potencijalnih kupaca ključne reči. Pred vama su tri najbolja načina da impresionirate kupca “običnim” tekstualnim oglasom.

Koliko koštaju greške u tekstu

9. April 2010

Da li spadate u one koje nerviraju slovne greške u oglasima, u medijima u knjigama? Većina ljudi odgovoriće potvrdno na ovo: da, to je pokazatelj nemara onoga ko je tekst sastavio i objavio. Neki od njih, kada primete slovne greške, odustaju od daljeg čitanja – zašto bih se trudio ja, ako se sam pisac nije potrudio dovoljno?

Drugi veruju u “romantiku poruke” i skloni su da zanemare slovne greške zarad ideje koju žele da otkriju čitajući napisano do kraja. One koji pišu tekstove slovne greške ozbiljno nerviraju – to je jedna gnjavaža kojoj nema kraja ukoliko nemate softver za srpski jezik, a čak ni on nije savršen. S druge strane, isti ti ljudi koji pišu, kada su u poziciji čitaoca, skloni su da na osnovu propusta u tekstu zaključuju o organizaciji kompanije i profesionalizmu zaposlenih.

Greške u slovima i interpunkciji kao i rečenice bez smisla odbijaju ljude od daljeg čitanja. Za one koji nemaju lektora,  funkcija “spell check” je dovoljno dobra, ali nažalost bolje radi na engleskom jeziku.

Naš savet – pre nego što bilo koji tekst predate, ostavite sebi dan ili dva da ga još jednom pogledate. Pravilo u viđenijim redakcijama je – 3x pročitaj pre nego što predaš članak. Opremi tekst (naslov, podnaslov,slika) i „uštini“ sve što je višak. Dok se to ne savlada, članci ljudima izlaze potpisani inicijalima. Kako je to nekada izgledalo možete pročitati u poslednoj kolumni Mome Kapora.

Kako znati da je nešto višak? Ukoliko to iz teksta možete da izbacite a da se suština ne promeni – to je višak.

Ako ste sujetni i teško vam je da svoj “minuli rad” smanjujete (znamo, to je tako netolstojevski), uvek se setite čuvenog vica o Indijancu koji je, da bi se oženio Mađaricom, morao da prođe test kod njenih roditelja, konkretno kod majke. Majka je zaključila da bi veličina njegovog polnog organa njenu milu kći mogla da boli i zatražila je od đuvegije Džonija da ga skrati. Na to je Džoni rekao „Džoni voli, Džoni pati, Džoni će da skrati“.Dakle, ako vam je STALO – nemojte imati milosti prema poštapalicama, uzrečicama, zarezima i slovnim greškama.

Još jedan dobar lektorski trik koji pomaže da se tekst ne „razigra“ kada ga ubacujete u program za prelom je da „pojedete“ sav višak „spejsova“ odnosno praznog prostora u tekstu. To ćete uraditi tako što ćete koristiti funkciju koju pruža Word da razmaci postanu vidljivi (a da se prikaže simbol koji izgleda kao ćirilićno slovo P)

Nekoliko pravila:

  • ● iza tačke u rečenici ostavićete razmak, ali ako naredna rečenica ujedno otvara i novi pasus, razmak je suvišan
  • ● iza naslova i podnaslova nema razmaka
  • ● kada pišete podatke u zagradama, iza otvorene i pre zatvorene zagrade nema razmaka
  • ● kada stavljate teze u tekst (kao ja sada), na kraju rečenice nema tačke

Ovakvo formatiranje teksta omogućiće da i kada menjate font ili  drugačije centrirate tekst i ubacujete slike u članak ili powerpoint, sve ostane na svom mestu.

Iako srpski jezik i stilistika dozvoljavaju obrnut red reči (naročito u knjževnosti), vodite računa o subjekat-predikat-objekat poretku reči. Ovo je jednostavan način da izbegnete zamršene apozicije (ubacivanja). Uz to, najbolje je da izbegavate dvostruku negaciju ukoliko imate ambiciju da vas alatka za automatski online prevod dobro razume (neko i to voli).

Ako se ipak neka greščica potkrade, imajte na umu i ovo: jedna ili dve greške je većini ljudi savim OK.  Ako postoji više grešaka, onda to postaje uznemiravajuće za čitaoca.

Ako nemate odvojene funkcije copywriter-a, lektora i proofreader-a, blogera i marketinga, blogera i prodaje, najbolje je da sve što radite – radite malo unapred, da biste duže živeli i vi i vaše kolege – stres zbog slovnih i drugih grešaka je zaista lako eliminisati planiranjem unapred (pogledajte i:  najčešće greške u oglasima)

I kao i uvek: jeftinije je biti disciplinovan nego neuspešan.

Tri najčešće greške pri kreiranju oglasa

1. April 2010

Greška 1: mnogo različitih informacija

Previše uopšten oglas je za potencijalnog klijenta neprivlačan jer on traži nešto konkretno, i ako mu vi ne izađete u susret, vaša konkurencija hoće. Izbegavajte oglase ovog tipa:

Sve za domaćinstvo 

Nameštaj, bela tehnika, tepisi,

ugradni ormari, baštenski nameštaj itd.

www.svezadomacinstvo.rs

Greška 2: irelevantne informacije

Koristite u oglasu samo one informacije koje su za potencijalnog klijenta važne. Najčešći primer je pisanje naziva firme u naslovu oglasa i to čak i kada nije reč o opšte poznatim brendovima kao što su Sony, Microsoft ili Telenor.

Takva informacija je pri prvom kontaktu za potencijalnog kupca  suvišna, a vi gubite prostor da ih informišete o onom osnovnom.

Primer lošeg oglasa:

Petar Petrović  – Novitex

Venecijaneri svih dimenzija i boja.

Montaža do 7 dana od porudžbine.

www.petrovicvenecijaneri.rs

Bolji oglas:

Venecijaneri sa brzom isporukom

Venecijaneri svih dimenzija i boja.

Montaža do 7 dana od porudžbine.

www.petrovicvenecijaneri.rs

Greška 3: nikakav benefit za klijenta

U  svakoj oblasti poslovanja trentuno radi mnoštvo kompanija a klijenti ne reaguju na jednostavne informacije o tome da firme jednostavno – postoje. Predstavite ljudima u čemu ste bolji u odnosu na konkurenciju. Da li bi vas zainteresovala bi ovakva reklama?

Prevođenje 

Prevodimo brzo, kvalitetno,

pouzdano i jeftino.

www.brziprevodi.rs