Tags ‘mediji’

Šta treba da zna online redakcija

1. October 2010

Sajt je efektan način da se informacije dostave, tvrdi Stiv Herman direktor BBC Online News. O čemu treba da vodi računa online redakcija:

Identifikujte specijaliste za razgovor sa publikom

Sa plasmanom ovih informacija na web, redakciji za online izdanje potrebno je dodati i nešto logistike: ko su ljudi koji će odgovarati na emailove? Ko su ljudi koji odgovaraju na telefon kada zovu čitaoci? Što veću posetu ima sajt, veća je šansa da će vas zvati i slati vam emailove.

Pravo novinarstvo kombinujte sa web novinarstvom

Prikupljanje informacija i provera izvora (kredibilitet sadržaja) su ono zbog čega će vaš sajt biti posećen. Novost koju novinar starog kova treba da ima u vidu je ne samo „da li sam postavio sva prava pitanja“ i “da li pišem dovoljno jasno i brzo” već i kako će ta priča izgledati online. Oprema teksta (slika, video zapis, tonski zapis),  lid (otvaranje teksta, srž, uvod), naslov koji će pretraživač korektno indeksirati, SEO, sve je to važno kada se tekst piše  za web.

Poverenje = brzina +istinitost

U cilju izgradnje i održavanja poverenja ka mediju potrebno je osvežavati sajt novim vestima. Dilema da li da sačekam da čujem celu priču je na webu suvišna: neka bude brzo, na internetu je to zaista važno. I neka bude jednostavno. I najvažnije: mora da bude istinito.  BBC je na temelju ovih principa kreirao mnogo sadržaja koji su povezani jedni s drugima i koji se vide ispod članka. Na ovaj način čitalac može pratiti kako se neki događaj odvijao, šta je bilo na početku, kako se situacija razvijala. Važno:  linkujte vezane članke, tagujte sadržaj. Kada objavite prvu vest i kada priča krene da se razvija – samo linkujte.

Sadržaj nije samo tekst

Medijski sajt koji ima samo tekst  biće manje ugodan doživljaj od onoga koji ima i video i galeriju slika uz događaj.  Što se BBC tiče, svega 10 % (oko 600.000) ljudi zaista i odgleda postavljeni video, ali je video zapis ponekad privlačniji od bilo  kakvog tekta (setite se zemljotresa na Filipinima kada je cctv kamera snimila šta se dešava na ulici). Video sadržaji su stvoreni za prikaz akcije. Imajte na umu da ljudi ne vole da gledaju druge ljude kako sede i pričaju.

Niko nema monopol na relevantnost

Ono što urednik misli da je najvažnije može da se razlikuje od onoga što čitalac misli. Otud preporuka Stiva Hermana da se uz izbor urednika na sajtu ostavi i sekcija koja je izbor čitalaca. Zaprepastiće vas ponekad šta je najčitanije na sajtu u realnom vremenu. Tagovi su takođe odličan način da učinite sadržaj dostupnim, kao i instant liste jer ko želi feed o jednoj stvari može ga ovim putem lakše dobiti. Učinite sadržaj vidljivijim.

Šta vraća čitaoce na web sajt

Savet Stiva Hermana: pričajte priče u nastavcima.  Uz to pustite priče da šetaju po webu, da izađu napolje sa sajta. Društveni mediji, twitter i facebook, uz novinare koji su aktivni, otvoriće puteve do vaših tekstova, novinari će linkovati priče na facebooku.  „Nema veze što je novinar na Twitteru i što izveštava o svojim pronalascima i razgovara. To je i dalje BBC novinarstvo“, odlučan je Herman. A kada je reč o blogu među BBC novinarima  kaže:„Najbolji ga imaju. I odgovaraju na komentare“. Logično, ukoliko je sajt nov i nije online izdanje već postojeće medijske kuće sa tradicijom i vernom čitalačkom publikom – reklamirajte ga.

Pogledajte predavanje Stiva Hermana sa prošlonedeljnog  seminara ABC Srbija uz podršku USAID i IREX:

Kakvi su današnji čitaoci i šta rade

10. September 2010

Tokom tipičnog radnog dana…

* 92% ljudi (Amerikanaca) čita vesti različitih platformi (polovina kombinuje 4 do 6)
* svega 7 % čita vesti iz samo jednog izvora
* 55% odraslih tvrdi da je sada LAKŠE držti korak sa novostima
* 18 % misli da je sada teže, a svakom četvrtom čoveku je – svejedno, nema razlike

61 % čita vesti ONLINE

Pred vama je infografika (klikni na sliku za uvećanje):

Otprilike svaki drugi ispitanik doprinosi medijima komentarom, kreira vest ili je izabire i deli putem društvenih medija (diseminacija sadržaja)

Dve trećine ispitanika NEMA samo jedan web sajt kome veruje.

* svaki četvrti ostavlja komentar ispod članka
* svaki sedmi podeli vest na društvenim medijima
* svaki deseti kreira svoj sadržaj iznosi mišljenje
* svega 3% podeli vesti na twitteru

Zato su medija planeri i campaign manageri zanimanja budućnosti. Naravno i ePR i community manageri.

Sada još više ljudi veruje onome što kaže vaš sajt

18. August 2010

Da ljudi veruju više vašem sajtu nego klasičnoj reklami nam je u Etargetu poznato odavno. Zato smo našu uslugu izgradili upravo oko ove ideje. Dovesti ljude na svoj sajt ima mnogo veći doseg, nego kada o vama saznaju sa bilborda ili druge slične reklame.

Prilikom razgovora na ovu temu smo našim klijentima preporučivali studiju kompanije Nielsen koja je još 2007 godine govorila da  80% ljudi veruje informacijama od poznanika ljudi, 70% novinskim tekstovima a 60% onome što kaže Vaš sajt.  Kompanija Nielsen je studiju ponovila i prošle godine tako da smo dobili aktuelne podatke. Ovi podaci su pomešali poredak još više u korist sajta i dobili sajt firme ispred novinara! Ako želite da se o Vašoj firmi ne samo zna već želite da vašim proizvodima ljudi poveruju web sajt je više nego pogodan alat.

Ljudi veruju:

90% preporuci od poznanika

70% web sajtu firme

69% novinarski sadržaj (naprimer tekst o vašoj firmi)

Tu je izvorni grafikon studije:

Korisnici će pisati scenario razvoja medija

10. June 2010

Na konferenciji u organizaciji Danas Conference centra Informacione tehnologije i budućnost medija u Srbiji u utorak, 8. juna u Hyattu moglo se čuti da je “držanje do tradicije kada je reč o srpskoj internet ekonomiji  više finansijsko nego tehnološko pitanje” (Željko Pantić), da  će “oglašivači pre dati pare na oglas u printu nego na webu jer ne prepoznaju kako web funkcioniše i mi smo u advertising zamci” (Zoran Stanojević). Konstatovano je da se dramatične promene uveliko dešavaju, da se  “sve seli na Internet” (Đorđe Padejski) i da  ”ne jedu veliki male nego brzi spore” (Vladimir Živaljević).

Faktoidi:

  • Skoro polovina građana Srbije poseduje računar, a internet koristi njih 37 %, a 25 %   preko interneta prati televizijski program i najvažnije vesti
  • Kupovina dnevnih novina je u odnosu na 2008. godinu pala za 13 odsto
  • Oko 26 % ljudi prati web televiziju
  • Sedmina populacije u EU i SAD starosti od 18 do 24 godine NIKADA ne gleda televiziju
  • 14 % potrošača veruje reklami

Vreme provedeno  uz medije se smanjilo sa 14h u 2008. na 12h u 2009. godini  prema izveštaju za američko tržište, a identična stvar, kako smo čuli na ovonedeljnoj konferenciji, dešava se i u Evropi. Pročitajte više o trendu: manje TV-a više interneta>>

Kako napisati dobar naslov za web

4. February 2010

Pravi  novinari PR stručnjaci blogeri  copywriteri pisci, baš kao veliki muzičari i sportisti,  svoj su talenat usavršavali godinama. Kao što Stradivarius  u rukama majstora daje drugačiji zvuk nego kod početnika, tako i reči, iako su svima poznate, odjekuju drugačije u zavisnosti od toga koliko je uloženo truda u usavršavanje veštine pisanja.

Hemija. Baš kao što se dešava među ljudima pri susretima: imamo svega 2 minuta da napravimo utisak. Zato je važno šta ćemo reći i kako ćemo se ponašati. To važi i za pisanje članaka na webu – potrebno ih je optimizovati za online korisnike. Zato je važno izazvati interesovanje da bi čitalac kliknuo na podeljeni link ili na Etarget oglas i pročitao ceo vaš članak.

Pred vama je nekoliko saveta  koji će vam pomoći da tekst naslova svaki put bude efikasniji nego prethodni.

1235996_pencil-pusher

5 pravila:

1. Dobar naslov je onaj koji daje dobar argument da se na njega klikne. Važno je i šta se nalazi “iza vrata”: šta će online korisnik dobiti kada klikne? Koju vrednost mu dajete? Recite ono što biste rekli prijatelju koji o vašem proizvodu ništa ne zna, jednostavnim rečima i tako da izazovete uzbuđenje. Ne koristite prideve – oni retko rade posao; preskočite da kažete da je vaš članak – proizvod – usluga “interesantna”, čak i ako to mislite. Budite konkretni.

2.Dobar naslov zna koga cilja. Ipak, on privlači i širu publiku. Nije loše naslov sastavljati u 2 koraka: u prvom se obratite specifičnoj grupi (kriterijumi: pol, demografija, region, interes), a u drugom koraku postavite ono što je privlačno i širokim narodnim masama.  Mislite li da recimo Guitar Art fest nije zanimljiv svima? Ispričajte priču. Rođeni smo da slušamo priče. Priče su dobre  – unose uzbuđenje, baš kao i vredne informacije i emocije. Iznesite to pred publiku.

3. Koristite svakodnevni (standardni) jezik. Mediji na internetu nisu oglasne table u gradskoj većnici. Jezik koji koristite u naslovima treba da bude jednostavan i takav da ga većina ljudi lako razume. Mislite na bake i prvake – svima njima treba da bude jasno o čemu pričate. Izbegavajte po svaku cenu  tehničke termine i stručni žargon, to što je vama nešto poznato ne znači da i svi drugi za to znaju.

4. Glagoli su vaš čarobni štapić. Glagoli unose život i u najdosadniji naslov. Oni čine razumljivim akciju, akcija je važna.

Dobar naslov:  Obama najavio povlačenje vojnika iz Avganistana (činjenica, informacija).

Bolji naslov: Obama povlači vojnike iz Avganistana (akcija)

Glagoli i naslovi su savršen spoj, potrebno je da kažete KO nešto radi i ŠTA radi. Još jednom: akcija donosi uzuđenje. Nema naslova koji ne obožava akciju!

5. Dobar naslov ne tera na razmišljanje šta je pisac hteo da kaže. Dobar naslov je sažet i jasan. Usred radnog vremena npr. dospete na neki web sajt i vidite članak. Koliko vremena imate? Dve sekunde? Jednu? Dakle, bez metafora, skrivenih značenja, igre reči. Ako ne razume naslov, online publika teško da će kliknuti i čitati dalje. To ne znači da ne smete da budete kreativni! Samo ne pokušavajte da sakrijete značenja iza naslova – recite u naslovu upravo ono o čemu se radi u tekstu, bez prevare i lažnog navođenja (lažnih obećanja). Ne želite da se čitalac razočara, zar ne? Odnosno, marketinškim jezikom rečeno: ne kreirajte pogrešna očekivanja. Slično je i sa web sajtom, ako ne ispuni očekivanja čitalac će, malo nad*kan razljućen, otići sa njega. A najčešće je to gore nego da uopšte nije ni kliknuo.

I ne zaboravite zlatno pravilo: Iznošenje poluistine je takođe LAŽ. Izostavljanje činjenica je prekršaj.

Primer: pronađeno 100 kg kokaina skrivenog u bananama.

U Gornjem Milanovcu ili Zrenjaninu, to bi bila senzacija. U Meksiku ili na Filipinima…ah, pa šta. Koga briga.

Zašto se oglašavati na internetu 1. Perspektiva novih medija

25. May 2009

O tome šta se dešava i kako se ponašanje menja uz upotrebu interneta tokom poslednjih par godina bilo je dosta priče. Dok psiholozi upozoravaju da internet ne sme da bude zamena za realni život, servisi koji se nude idu u susret najtajnijim i najdrevnijim čovekovim željama – da se bude neko drugi, da se vodi nekakav drugačiji život.

Što se budućnosti i očekivanja tiče u pogledu upotrebe interneta i promena ponašanja do kojih može doći, pogledajte jednu viziju šta je to nova medijska revolucija:

Iz ove perspektive, koliko god da je „dobro” ili „loše” izbivanje na internetu, internet marketing i oglašavanje imaju svetlu budućnost. Trend je da se sve više i sve kvalitetnijeg vremena provodi na mreži.

Ujedno, budućnost štampanih i digitalnih medija takođe je izneta na javnu raspravu.

U početku sporadično a kasnije sve čeće i sve glasnije postavljalo se pitanje koja će strana prevagnuti: velike medijske kuće startovale su sa web izdanjima, a internet populacija počela je da se promoviše u novinama, daje intervjue, objašnjava, edukuje, savetuje…

Marketing je postao mentalitet – on oblikuje tržište, usmerava, podučava, čini da se proizvodi i usluge mežusobno takmiče, ne samo po kvalitetu već i po dodatoj vrednosti. To ne znači da će stari kanali komunikacije nestati, naprotiv, samo će se usložnjavati.

A kome je stalo da poruka o proizvodu ili usluzi dopre do potrošača koje je naciljao, trudiće se da im se predstavi onda kada oni to žele, onoliko koliko oni žele.

Odlike današnjeg tržišta takve su da sa njima ne može da se izbori onaj marketing koji želi da odjednom, svima odreda, poruči da im je potreban novi auto. Smesta.

Osobine tržišta kao što su složenost (u moru TV kanala sada je zaista potrebno potruditi se svojski da bi bio primećen i zapamćen), moć koja je prešla u ruke potrošača (oni biraju kada, gde, šta će videti i kupiti), brzina promene (neka su tržišta sporija, neka brža u odgovoru na trendove, što zavisi od toga da li se nove tehnologije podržavaju ili postoje restrikcije), etika (svi ste se naslušali priča o uticaju reklama na decu. I ovaj trend će se nastaviti i stalno će neko pokušavati da nam proda ono što ne treba i ono što zapravo ne želimo da radimo), i poverenje (u odnosu ka kupcima koji ne trpe nepoštovanje privatnosti, vode računa o zaštiti podataka, i u odnosu ka preduzeću u kojima marketing odeljenja posluju – oko 70 % troškova za ovu godinu verovatno će pokazati rezultat tek naredne, gradeći u međuvremenu vrednost brenda i veze sa potrošačima).

Otuda se reklama na internetu uvukla u sve pore dešavanja na mreži i oko nje. Uz PPC sistem plaćanja po kliku a ne po prikazu vašeg oglasa, to jest plaćanje po glavi posetioca vašeg sajta a ne po broju onih koji su posetili sajt na kome ste vi istakli svoju reklamu, obavezno udruženu sa drugim vidovima marketinga, dobijate moćan miks koji zaista dopire do svih. Onih na mreži, onih koji za nju nemaju vremena, onih koji već kupuju vaš proizvod i onih koji ga tek isprobavaju ili – traže i još ne znaju da postoji.

Pregled trendova. Besplatno

• U kom pravcu će se razvijati oglašavanje tokom recesije?
• Koje su uspešne taktike u internet marketingu?

Internet Marketing 2009