Tags ‘Srbija’

Prvi srpski TEDx: otpor osrednjosti

22. July 2010

Voja Antonić na TEDx Beograd

Po uzoru na čuvene TED konferencije, prvi srpski TEDx održan proteklog vikenda u Beogradu uzburkao je javnost. Te subote usijan beogradski asfalt nije bio  metafora, kao ni momci i devojke koji su se, spremni da izazovu konvencije pojavili u doba kad pristojan svet spava, sveži i odmorni, na konferenciji. Oni sa manjkom vremena krečili su stan i slušali live-stream iz UK Vuk Karadžić, dok su se najviđeniji blogeri potrudili  da obećaju da će kad-tad objaviti uputstvo kako bi “preveliki optimizam mogao da se eliminiše”, makar na webu.

Mesečak dana ranije, nakon povratka autora ovih redova iz Bratislave gde je, baš u to vreme, održan  TEDx Bratislava o kome smo izvestili i to dan nakon Open Coffee sastanka (koji se i u Slovačkoj odnedavno održavaju pod platformom unapređenja poslovanja na webu kroz razmenu iskustava i networking, baš kao i OCC susreti u Beogradu), isplivalo je, spontano i stidljivo na Facebooku, da se ista stvar ima dogoditi i kod nas. I to prvi put! Etarget se početkom juna upoznao sa organizatorima i iz tih susreta  nastala je saradnja oko promocije prvog domaćeg TEDx događaja.

“Nismo iznenađeni time što je Etarget prvi prepoznao značaj održavanja TEDx konferencije u Beogradu jer ta kompanija vrlo detaljno prati, primenjuje i razvija nove trendove u internet oglašavanju što je jedna od najbrže rastućih oblasti marketinga uopšte svuda u svetu. Uz podršku Etargeta veliki broj ljudi je bio  informisan o konferenciji i mogućnosti da putem video-linka prati TEDx Belgrade konferenciju”, Sveta Matić, član organizacionog odbora TEDx Beograd

Šta se dakle tog dana imalo čuti? Mnogo. Od toga da je idući u susret korisnicima i njihovim potrebama moguće dizajnirati cipele koje se posle mogu prometnuti u nosiljku za bebe, prostirku za pod ili krovnu zaštitu koje se potom i recikliraju u prirodi (!) (Branko Lukić), zatim  vrlo konkretnih uputstava kako da znate da je nečiji marketing pogrešan i da vas zapravo lažu i mažu (Voja Antonić), preko pokazne vežbe izvedene na sceni o fontovima pri crtanju grafita (Lortek), do SF trilera koje su priredili predavači i istraživači-akademci iz oblasti fundamentalnih nauka  propovedajući da je u toku invazija američkih riba koje jedino može da zaustavi čovek koji je u vrhu lanca ishrane, i to u zemlji u kojoj narodne kuhinje zavise od humanitarnih organizacija, stranaka, srpskih preduzeća  i glumaca dobre volje kojima nije teško da deo prihoda od premijere izdvoje za sunarodnike koji životare ispod linije siromaštva (Milica Pucar).

Pored svega pobrojanog, na konferenciji u tranzicionoj Srbiji najmanje smo očekivali da čujemo da  je “globalno zagrevanje mnogo veća opasnost od korupcije” i da je “naseljanje svemira je jedino TRAJNO rešenje” (Milan M. Ćirković). I šta reći više :)

Ono što je prvi srpski TEDx definitivno izdvojilo nisu bile ni nauke, ni umetnost ni tehnologija već nešto što se zvanično zove “specifičnost našeg tržišta” odnosno u ovom slučaju regiona. Da podsetimo, pesmica za koju sigurno znaju svi rođeni u gradovima:

“Da se pitam ja bih betonir’o travu i ofarb’o tamno braon svaku vodu plavu; nekako bih probušio tanki sloj ozona a zemlju bih zaštitio kesom od najlona”  (Rambo Amadeus)

Šta je suprotno od gluposti? To još čekamo da vidimo. Za sada je glavni grad Srbije zabaležio nezapamćenu seču platana (ekološki genocid:  seča platana) a slična stvar je u najavi u Zagrebu (ključna reč: Varšavska). Nenad Romić aka Marcell Mars, nije mogao da zna da će u vreme kada je zakazan TEDx biti priveden u Zagrebu braneći drveće u zagrebačkoj pešačkoj zoni od seče. Ovo pomalo subverzivno predavanje putem video-linka direktno iz Zagreba pobralo je najviše ovacija budući da je nadležnima u Hrvatskoj demonstiran autentični otpor u vidu srednjeg prsta.

Prvi srpski TEDx otvorio je ministar za nauku i tehnologiju Božidar Đelić koji je, kako sam kaže, zaljubljenik u TED predavanja duže od decenije, najavivši tom prilikom da će blok 39 u Novom Beogradu uskoro dobiti  “centar za promociju nauke i kampus tehničkih fakulteta Republike Srbije”.

Prema informacijama od organizatora, TEDx skup mislliaca naučnika i praktičara pratilo je preko video linka više od 700 ljudi, na Facebooku TEDx je stekao 1000+ obožavalaca, stiglo je 3x više prijava nego što kapaciteti i licenca dozvoljavaju, a  sajt www.tedxbelgrade.com dobio je više od 1.700 posetilaca od Etargeta samo tokom prve nedelje (sponzorisane) kampanje.

U međuvremenu, dok se izlaganja sa prvog beogradskog TEDx ne titluju i ne postave na internet, pročitajte reagovanja u srpskoj blogosferi:

“Svaka nova priča me je motivisala i inspirisala da bolje i predanije radim ono što radim. Svaka mi je otvorila neke nove vidike”, Ivan Ćosić (Debeljuca.com )

Kako se boriti protiv krize

5. July 2010

Hrvati osetili žestok udar krize; kod građana Srbije optimizam na ceni

Globalna ekonomska kriza sve više liči na babarogu: niko sa sigurnošću ne može da upre prstom u nju, ali svi znaju da postoji, i mnogi je se plaše.

Jedno je sigurno, kriza zadire u sam temelj poslovanja i to očito ima odraz na svakodnevni život. Što se tiče preduzetnika, snage su neravnomerno podeljene otprilike polovina oseća da je kriza imala značajan uticaj na poslovanje.

Prema rezultatima Etargetovog istraživanja dok je kriza bila u jeku (jesen 2009) 40 % anketiranih preduzeća je izjavilo da su tokom krize njihovi rezultati isto kao i ranije. Jedno od deset preduzeća doživelo je krizu tragično i bori se za opstanak, dok je 17 % iskoristilo svoju šansu i iskoristilo period krize da pojača aktivnosti i uveća svoje prihode.

Prema istraživanju koje je Etarget sproveo u Hrvatskoj u drugoj polovini 2009. godine trećina hrvatskih preduzetnika nije osetila nikakvu posebnu promenu, dok je svaki peti prošlu 2009. godinu zabeležio kao uspešnu: 14 % vlasnika malih i srednjih preduzeća izjavilo je da im je recesija pomogla da razviju posao. Zabrinjavajuće je da 29 % ispitanika oseća veoma negativne posledice krize i još toliko ih je koji nisu zapali u očaj ali su primetili da za njihov proizvod postoji manja potražnja nego ranije. Navedeno istraživanje sprovedeno pokazalo je da su Hrvati poprilični pesimisti kada je reč o poslu i očekivanjima: u Srbiji svega 10 % kompanija oseća udar krize kao žestok dok je kod Hrvata taj procenat veći i iznosi 29 % ispitanika.

Što se poređenja sa Amerikom tiče, istraživanja koja je pred kraj prošle godine objavio Deloitte pokazuju da je u Americi već sada online kupovina postala ozbiljan konkurent tradicionalnim robnim kućama, ted a 42 odsto Amerikanaca praznične poklone kupuje upravo preko internet (Deloitte). Caruje pragmatizam: Istoričari, sociolozi, psiholozi i ekonomisti slažu se da će od toga koliko dugo bude trajala kriza umnogome zavisiti i to koje će vrednosti i u kojoj meri biti promenjene.

Uprkos optimizmu ekonomskih analitičara čini se da će kriza ostaviti dugotrajne posledice na mlade – ovo je doba kada cvetaju pesimizam i cinizam, što će u budućnosti kreirati drugačije vrste međuljudskih odnosa od onih koje smo do sada poznavali. Mladi već sada maju tendenciju da budu veoma pragmatični. Ista stvar se dešava i marketingu: više je analize rezultata, pažljvije se ulaže, traži se maksimalan rezultat za što manje novca jer su budžeti u većini slučajeva stanjeni.

Kakav je uticaj recesije na oglašavanje

Prema istraživanju koje je sproveo Etarget kriza koja je u toku navela 40 % građana Srbije pojačaju reklamne aktivnosti i ulože više u internet oglašavanje. Tek manji broj postupio je suprotno: 10 % ispitanika je tokom prošle godine opredelilo se da zamrzne kadar i zaustavi prodaju, dok je svaki treći usled ograničenja budžeta za reklamu morao da se potrudi da ga iskoristi pametnije – na Etarget PPC oglase. Otprilike svaki peti preduzetnik smanjio troškove (18 % ispitanika).

Hakovanje demokratskog koda – Niš 2009

9. November 2009

Odnosno: šta sve možeš u zemlji Srbiji kada osećaš potrebu da menjaš stvari na bolje

Krajem oktobra ovdašnji Etarget tim tj. country menadžeri za Srbiju i Hrvatsku, Vlastimir Čobrda i Marek Vidovič, i ja, Jelena Jovanović zadužena za marketing & komunikacije u obe zemlje, posetio je prestonicu roštilja i čvorište u kome se svake jeseni dešavaju susreti geek populacije iz Srbije i regiona.  Niš je grad u kome prestaju da važe zakoni fizike i u kome su promene moguće (osim kod GPS koji tradicionalno greši pri navođenju do bilo koje lokacije u Nišu).
Niš je po veličini i značaju jedan od vodećih gradova u Srbiji kada je reč o inovacijama, preduzetništvu a u poslednjih nekoliko godina i seminarima. Iako su godine koje su pojeli skakavci donekle pojele i nišku privredu, nekadašnji IT centar, uprkos onome što same Nišlije pričaju, ponovo stiče staru slavu.

BizBuzz IT seminar održan treći put u ovom milenijumu dobar je lakmus za generacije koje dolaze i koje su već na sceni, ali i za srpski web biznis – javna je tajna da ovakvi i slični skupovi služe ne samo za susrete i razmenu ideja, povezivanje ljudi i projekata, već i za osluškivanje trendova i za regrutaciju novih kadrova potrebnih za content management, online PR i customer relationship management.
Etarget je  IT seminar podržao ppc kampanjom, a budući da ciljna grupa BizBuzz-a poznaje naše usluge i zna za moć koju ima ppc reklama (pogledati webinar) i dovođenje posetilaca na web sajt, ove godine opredelili smo se da ispričamo nešto novo i malo drugačije, nekomercijalno i bez direktne veze sa Etargetom.

Svako ima neki drajver…moj lični i to već godinama je na koje načine građani Srbije finansiraju državu i šta imaju od toga. Naravno, reč je o webu i transparentnosti u trošenju novca poreskih obveznika ali i u informacijama koje idu od uprave ka građanima. Budući da sam odavno postavila sisteme ne samo za monitoring brenda koji zastupam, proizvoda i ključnih ljudi,  podesila sam da mi stižu i vesti  o tome koje su građansko-političke inicijative aktuelne na drugim kontinentima.
Ovo predavanje imalo je za cilj da da ideju, podstakne na razmišljanje i inspiriše učesnike bizbuzz konferencije da uvide da su 1. promene moguće 2. da imaju svoju ulogu u kreiranju istih, vrlo konkretnu, developersku i građansku.

Predavanjce koje sam održala ticalo se weba, uprave i građana, odnosno vrsta međusubnih win/win odnosa koje bi svi zajedno mogli da kreiraju. “Hakovanje demokratije u XXX koraka” naziv je koji je neke naveo da pomisle da ću da se bavim nekim drugim sadržajima, ali … :)
Pred vama su sladovi i video materijal sa BizBuzz-a.

Navedeni su primeri:

Web dizajn kao politička volja i kako servise vidi Tim O’Relly
Odličan britanski sajt koji je dobio nagradu za modernizaciju e-uprave www.mysociety.org
Način za praćenje utroška novca fonda za obnovu u SAD:  recovery.gov
Predlog za javna preduzeća koji je stigao od McKinsey
Softver koji omogućava da se prati šta se priča na blogovima, Flickr, YouTube, Twitteru i Amazonu
Inicijativa Bele Kuće u vezi sa reformom zdravstva u SAD preko Linkedin-a
Domaći projekat Formular.rs
Sajt srpskog cyber-šerifa
MUP na Twitteru
Creative Commons Srbija
Crtani film - Sugar & Spies

Snimak predavanja & pitanja koja su kasnije usledila je ovde:

Srpska blogosfera je bila inspirisana – utisci o ovom delu BizBuzz konferencije su ovde:
Novinarska patka – web umesto šaltera
IT događaji o hakovanju demokratije
Miff blog

Web Fest 2009: glasajte za najbolje

3. November 2009

Više od 2 miliona ljudi 365 dana u godini  sedi za računarom i konektovano je na internet, i taj broj stalno raste.

wfest header

Web fest ove godine će se potruditi da da odgovor na pitanje šta imamo od interneta (sem novca i slave), šta imaju naše komšije, šta ima vaš grad i vaše društvo iz škole, porodica i prijatelji. Zvuči nemoguće?  Pogledajte reviju web sajtova na www.wfest.org pa prosudite sami.

“Na dan pre početka glasanja za Web fest stigle su prijave za više od 2.200 sajtova u 17 kategorija.  Glasanje je počelo, a finale je zakazano za 26. novembar kada se festival zatvara svečanom dodelom nagrada u Beogradu. Svi zainteresovani moći će da prate uživo preko weba i radionice i ceremoniju zatvaranja”, kaže Srđan Erceg iz organizacije Web Festa 2009.

Web fest takmičenje koje se po treći put održava u Srbiji dakle okupilo je na jednoj web lokaciji više od 2.200 sajtovaisto toliko ljudi koji stoje iza njih, koji su ih pravili, dizajnirali, podešavali da budu laki za upotrebu.

Minimum još toliko ljudi bilo je koji su se trudili da se za sajtove sazna, da se u reklamu investira, da se od sajta zaradi, da se rezultati mere i da se uči na greškama.

Barem 10 x više ljudi kreiralo je sadržaje. Na to dodajte sve korisnike koji pišu recenzije proizvoda i rangiraju ih, sve ljude koji po društvenim mrežama preporučuju jedni drugima brendove, sve one koji se sude zbog autorskih prava ili planiraju to da urade.  I uz sve to, tu su i oni tzv. “pasivni” koji čitaju i gledaju to što ovi prvi prave, i “aktivni” koji naručuju i kupuju online, trguju, pregovaraju, lobiraju, konektuju se, razmenjuju sadržaje, stvaraju odnose, posluju i …zašto ne priznati i to: zabavljaju se.

Pod punom odgovornošću mi u Etargetu tvrdimo da je internet i kulturan, i kreativan, i zabavan, i da na njemu ima  biznisa, profita pa i umetnosti. Cilj ovogodišnjeg Web festa je povezati  ljude u jedno čvorište i privesrti ih saradnji, ojačati veze među okolnim web tržištima u regionu i prikazati mogućnosti investiranja u web i isplativost investicije. Zato smo prihvatili da budemo članovi žirija i rešili da podržimo Web fest 2009 ppc kampanjom.

Preduzeća, marketing i advertajzing agencije kao i svi zainteresovani biće u prilici da prisustvuju radionicama na teme prodaje na internetu, online marketinga i mobilnog interneta tokom ovog meseca, a detaljan raspored biće ovih dana objavljen na sajtu manifestacije.

Glasati možete odmah na sajtu www.wfest.org. Odaberite omiljene sajtove i učestvujte.

Web fest kanali:

IT tv produkcija:  live stream će biti na  www.wfest.org/live

Uključite se na Web fest putem Twittera : hashtag je  #wfest09

wfest header

Sveti Gral? Vi znate najbolje

8. September 2009

BlogOpen festival je završen. Organizatori i učesnici još uživaju u priči koja je kreirana na Twitteru – sa hashtagom #BlogOpen09 i #BlogOpen, i prate uzburkanu srpsku blogosferu koja danima već izveštava, razmenjuje ideje i razmatra nove oblike saradnje.

Pogledajte deo predavanja Etargeta, video klip sa slajda “zašto da ne?”.

Na Slideshare je dostupna cela prezentacija Jelene Jovanović iz Etargeta.
Na webu je dostupan i snimak jednog dela predavanja koji je omogućila eTV.

Naša preporuka:
pogledajte kako je jedan mlad i ambiciozan tim kao što su IT događaji iscrpno i pravovremeno izveštavao - It događaji o susuretima blogera u Nišu 2009. Svakoga dana oko ponoći na sajtu su bili članci sa fotografijama, linkovima i prikazom svega što se dešavalo tokom e-tvrđava festivala u okviru koga je održan BlogOpen.

Pakujte kofere: bliži se BlogOpen festival

28. August 2009


Koliko vam treba da spakujete kofere? Mi u Etargetu to radimo kao zečevi -  brzo i kratko.
I bićemo sledećeg vikenda u Nišu!

Hm….Zašto je ova informacija na blogu?

Sledećeg vikenda u rovovima Niške tvrđave će biti vruće :-)


Ove godine, nakon prethodne dve sezone u Novom Sadu i Boru, regionalni festival blogera BlogOpen zakazan je za 4. i 5. septembar u okviru Internet festivala E-TVRDJAVA.

BlogOpen, regionalno okupljanje blogera i ljubitelja blogova, dogodiće u petak i subotu.

Svako ko drži do sebe i bavi se pisanjem za web, promocijom proizvoda, usluga, brenda, ili sebe samoga trebalo bi da se pojavi. Očekivanja organizatora su da će biti oko 100 ljudi (blogera), a neki od predavača na BlogOpenu tvrde da će ovo biti najjači BlogOpen do sada.


>> Registrujte se odmah

Rok za prijavu je do 31. avgusta a za odocnele i ad hoc posetioce na raspolaganju će biti ograničen broj akreditacija za goste, tako da najbolje da požurite i popunite prijavu.

Točkovi civilizacije se kotrljaju… Saznajte o aktuelnim momentima, novim blogerima, napretku blogginga u regionu, Twitteru, Facebooku, i ostalim temama koje će prisutni moći da iniciraju u panel sekciji  BlogOpena.
Organizatori su tradicionalno ovaj događaj začinili i društveno odgovornim karakterom, te će blogeri imati priliku da humanošću daju podršku socijalno i zdravstveno ugroženim mališanima u Nišu.

Etarget je ove godine pomogao da vest o BlogOpen festivalu dopre do online populacije.  Bićemo tamo kao prijatelji festivala, blogeri i  predavači. Apdejt: šta vas čeka: Blogeri u potrazi za Svetim Gralom



Pakujte kofere.  Tj. brzo ;)

Vesti iz industrije: skeniranje interneta

30. July 2009

Svakoga dana milijarde ljudi širom planete pričaju o svemu što postoji pod Suncem – naravno, i na internetu.

McCann Erickson Clipping, jedna od vodećih domaćih agencija, ovih dana pokrenula je novu uslugu za svoje klijente: pored praćenja objava u tradicionalnim medijima (print, radio, tv) i objava plaćenih reklama u oflajn medijima,  od sada se pažljivo prate i vesti koje se pojave na webu.

announcement_clip_art

Nova pravila igre su: prate se web sajtovi kojih u ovom trenutku ima oko 50, i prate se KLJUČNE REČI.


“Što se ključnih reči tiče, one zavise od klijenata za koje trenutno pratimo web. Za sada su to oblasti telekomunikacija, energetike i bezalkoholni napitci. Tri ključne reči definitivno dominiraju tokom leta za ove teme, a to su voda, gas/nafta i roaming. Tokom nekoliko nedelja nasumičnog testiranja softvera, dominirale su teme kao što su ekonomska kriza, letovanje, Univerzijada i grip“, kaže Peđa Eraković, Media Monitoring Executive  iz McCann Clipping.

web:

24sata
Alo
autoportal
autobrief
b92.info
bbc/serbian
Banke Online
benchmark
benchmark/forum
BenchIT-vesti
Biznis & Finansije
Biznis novine
Borba
Danas
Deutsche Welle
eTV IT video news
Domino magazin
e-novine
economy
Ekonomist
VOA
novosti
Glas javnosti
Građanski list
IT događaji
IT svet
Kompjuterska biblioteka
Kreni/blogosfera
Mikro
Mondo
Politika
PC press
RTV Pink
Personal Magazin
Popboks
Poslovna žena
Poslovni magazin
Press online
RTS
RTV
SE Times
Sportal
Sportske
Story
Srbija sport
Studio B
Veza blog


Zašto je važno pratiti šta se priča na webu?

PR agencijama u opisu posla je da prate, kreiraju, i pomažu kompanijama da uspostave dobre odnose sa svima onima koji se lakonski nazivaju “javnost” – konzumentima medija, potencijalnim i sadašnjim kupcima, klijentima, saradnicima i konkurencijom. To šta ljudi o vama znaju (ili misle da znaju) odrediće vrednost vašeg brenda.

Reputacija i govorkanje (buzz) o proizvodima, robnim markama i ključnim ljudima na top pozicijama itekako može da utiče na to kako se opaža vaš brend, ta slika u celini – šta je kompanija, ko je i na koji način predstavlja, šta čini za svoje potrošače, gde je omanula da reaguje.

Rečju: rezultat aktivnosti koje ste preduzeli, i onih koje ste propustili da učinite  u prošlosti čine online reputaciju kompanije i brenda i to je operativna funkcija PR-a u sadašnjem trenutku.

Na webu  sve je ovo još vidljivije i procesi koji otpočnu bez da kompanije ponude svoje (kontraargumente) i da se umešaju u razgovor najčešće dovode do neželjenih rezultata – loš odnos ili nepostojanje izgrađenog odnosa sa kupcima u tržišnim uslovima rezultira padom cene akcija na berzi, smenom top menadžmenta, prestankom prodaje, otpuštanjem radnika. Zato je  praćenje ključnih reči vezanih za brend, proizvod i ljude na top pozicijama od suštinske je važnosti za online reputaciju, uspostavljanje znanja o kompaniji i proizvodu, i u Srbiji naročito popularan, krizni PR.

U McCann najavljuju da bi u narednih mesec dana trebalo da počne i praćenje toga šta blogeri pišu na srpskom webu

Za sada je vrata blogovima i blogerima otvorio Miloje Sekulić sa svojim blogom na Veza.biz a tokom leta videćemo ko će se sve izdvojiti u srpskoj blogosferi relevantnim vestima iz industrije.

Srećno! :)

ETARGET INTERVJU: LAZAR DŽAMIĆ

24. July 2009

SEKA i online marketing – nekoliko trendova

lazar-dzamic Lazar Džamić, digital marketing strategist, radi kao joint planning direktor u agenciji Kitcatt Nohr Alexander Shaw , jednoj od najvećih integrisanih marketing agencija u Britaniji. Tim od 65 ljudi u nezavisnoj agenciji tri godine zaredom proglašavan je najboljom agencijom u UK a ove godine, a ove godine našli su se na listi 100 najboljih kompanija u kojoj čovek može da radi.

Serija intervjua sa njim pokrenuta početkom veka u Srbiji izazvala je pažnju javnosti, a i danas ne gube vrednost njegove procene tržišta napravljene pre nekoliko godina kao i veoma čitana i rado citirana knjiga „No Copy“ . Angažovan i za e-consultancy i Brand Republic, Lazar Džamić ovih dana osmišljava onlajn kampanju za GAP koja će startovati u jesen. Društveni mediji ovde će imati centralnu ulogu, i pored 30 % popusta namenjenim fanovima na Facebooku koncept će nuditi i savete stilista i druge sadržaje.

Početkom godine u US medijima veliki buzz izazvali su smanjeni budžeti za marketing i efektivnost kampanja meri se pažljivije nego ranije. Paralelno se pojačala priča da PR treba da ima aktivniju ulogu, a onda su iskrsli i sve važniji društveni mediji. Koje mesto weba u marketingu zapravo?

Ima nekoliko trendova koji su dominantni u recesiji. Idemo redom:

Merljivost je presudna
Digitalni marketing je mnogo manje pogođen nego tradicionalni marketing zato što omogućava precizno merenje rezultata, tačno se zna šta se dobije za novac koji se uloži, što je u vreme recesije veoma bitna stvar, taj measure ability, accountability. Generalno marketinški budžeti jesu smanjeni ali budžet za digitalni marketing je smanjen mnogo manje, a u nekim aspektima je čak porastao – jednostavno novac se seli iz tradicionalnih kanala u kanale koji su mnogo više merljivi.

Vrlo je jednostavno odgovoriti pitanje gde je mesto weba u marketingu, treba samo pogledati gde se troše marketing budžeti: između 20% i 60 % se troši online ovde u UK. Trenutno je digitalni marketing prvi, više se troši nego na televiziji (!), a slede štampa print, outdoor, i ostalo.

SEKA je filter za kvalitet
Jeste bilo otpuštanja i u digitalnim agencijama ali mnogo manje nego u velikim i neka vrsta konsolidacije je industriji bila potrebna – bilo je mnogo malih igrača koji su radili jako male sitne stvari i recesija je bila povod da dođe do konsolidacije, da pročisti dobre firme od onih koje nisu mnogo dobre, te druge su ili morale da se prodaju ili su jednostavno ugašene.
Zašto je to dobro? Pa već nekoliko godina u digitalnom svetu plate odnosno troškovi unajmljivanja ljudi su otišli nebu pod oblake – potražnja je bila ogromna, bilo je malo ljudi koji su znali da rade, i oni su mogli da diktiraju vrlo velike plate.

Web sajt je prva stanica za potrošače
Jako mnogo stvari se sada radi isključivo online. Naći ćete primere da se vrlo skupe stvari kao što su automobili lansiraju kompletno online, ne radi se marketing ni u jednom drugom mediju, sve ide isključivo online. Nisan i Fiat su u Britaniji lansirani samo online. Ovde potrošači rade jako mnogo istraživanja pre kupovine online: prvo odu na web sajt marke da vide šta mogu da dobiju od automobila, na web sajtove magazina i nezavisne web sajtove da vide prikaze i šta nezavisni ljudi misle o tom automobilu, pa na web sajtove entuzijasta da vide šta vlasnici tih automobila misle, i tek onda se ide kod dealera. Tako da ljudi kada dođu tačno znaju koji će model, koju boju, sve unapred znaju, ne moraš više da im objašnjavaš zašto je taj auto dobar i tako dalje.

Mindset kupca je evoluirao!
Svaki marektingaš bi trebalo danas da pročita Cluetrain Manifesto. U Srbiji još tržište nije na tom nivou, još je u početnim fazama razvoja tako da naravno masovni mediji imaju mnogo veću ulogu. Prva i osnovna stvar je da više niko ne veruje firmi, postoji promena u tome kako se percipira brend i šta je definisan brend. Ranije je brend bio definisan advertajzingom. Sada više nije, sada je brend definisan reputacijom. Postoji rečenica koju mi vrlo često koristimo ovde „Image is statement and reputation is judgement“ – znači imidž je nešto što kompanija može da kreira kroz jednosmernu komunikaciju (uključujući i PR) a reputacija je nešto što potrošači kreiraju o kompaniji, a ne samo kompanija.


Brend više nije nešto jednosmerno
.
Brend nije nešto što brend menadžer može da kontroliše, brend je sada u vlasti potrošača, mišljenje nekoga na webu sada firmu može da košta milione dolara, bukvalno, to se svakoga dana dešava ima gomila primera za to. Tako da pametni brend menadžeri i pametne kompanije sada shvataju da je monitoring reputacije nešto što je vrlo bitno, ali je nemoguće kreirati reputaciju tako što ćeš samo da manipulišeš komunikacijom, jednostavno moraš da radiš prave stvari na pravi način. Web 2.0 doneo je jako dobre stvari zato što tera mnoge kompanije ne samo da imaju dobru priču već da rade dobre stvari u realnosti.

Šta je to što firme koje sada izlaze na web moraju da imaju da bi stekle poverenje kod potrošača?

Moraju da imaju uši. Moraju da slušaju jako dobro. To je najvažnija stvar: koliko ja dobro čujem šta mi potrošač govori i da li reagujem da taj problem rešim, i to je ono što je veliki problem sa firmama.
Firme danas misle kako da izgledaju seksi na sajtu, međutim to nije dovoljno. Pre toga mora da se razmisli zašto ih kupci zovu pa onda da vide šta će im biti u FAQ na sajtu. FAQ nije nešto što firma treba da piše, to treba da pišu potrošači. To znači da mi pogledamo šta je to zbog čega su nas oni zvali u proteklih godinu dana, i to su teme koje treba da budu u FAQ, znači moramo da slušamo vrlo dobro. Druga stvar je kada pozovem telefonom neću da čekam 10 minuta da se neko javi, hoću da se javi odmah.

Treća stvar je da sve što radimo mora da bude vrlo jasno i to je ono što pravi najveću razliku u glavi potrošača. A njih ne zanima tehnologija, to potrošača ne interesuje, zanima ih samo u smislu koliko to olakšava njihov život. Mnoge kompanije ne shvataju da ako primene novi tehnološki sistem da je to dobro, a nije dobro ako pravi celu priču mnogo komplikovanijom za potrošača kao što se vrlo često dešava. Ali ako ta tehnologija čini potrošaču život jednostavnijim, ako on dobija bolji servis, ono je to ono što mu treba.

Očigledno je i toku era slušanja razgovora o brendovima – koji su trendovi i dobre prakse kada je reč o političkoj promociji na internetu, o čemu voditi računa kada se pokreću onlajn stvari?

Ne vidim ništa što je u politici drugačije od onoga što dobre komercijalne kompanije na internetu rade, isti su principi. Otvoriti kanale konverzacije, stvarno slušati šta je to što ljudi pričaju i šta vas pitaju, davati pošten odgovor na tu temu, truditi da angažujete ljude…sve je u suštini vrlo jednostavno.
Problem je u tome što je prvo politička klasa jako konzervativna i oni prvo ne razumeju taj prostor, a drugo ni i političari po prirodi nisu mnogo voljni da pričaju sa biračima zato što u politiku ulaze ljudi specifičnog profila, svuda ne samo kod nas, tako da nije veliki broj onih koji su prirodno naklonjeni da slušaju šta ih ljudi pitaju.

Cela poenta je u tome da se ima dobar stav, dobar pristup, pokušavam da nađem srpsku reč za ono što se ovde zove attitude. Odnos prema priči je najbitnija stvar, a onda ako političar ima pravi odnos prema tome onda mu to omogućava da taj njegov odnos fantastično realizuje u praksi, da ljudi imaju jednostavne načine da postave pitanje, da dobijaju odgovore, da postoji jako mnogo načina za skupljanje sredstava za kampanju za podršku političara, dobijete podršku za peticije i tako dalje. To važi i za vladu u principu.

Ako pogledate koje su zemlje najnaprednije u elektronskom smislu kao vlada – Australija i Estonija. Zato što tamo većina stvari koja se zahteva od jedne države može da se uradi online, može pasoš da se vadi online, mogu da se dobiju uverenja, jednostavno ne moraš nigde da ideš fizički da bi bilo šta dobio, da te maltretiraju službenici, gubiš vreme i slično.
Sve može brzo da se završi online, i to je ono gde država može da napravi ogromnu razliku u smislu percepcije koju građani imaju o državi i političkoj situaciji u državi.
Sve ostalo su – prazni razgovori.

autor: Jelena Jovanović

Preduzetnički podsetnik: Važni su vizija, misija i pobednički stav

1. June 2009

„Inovirajte ili propadajte” je toliko već čuven imperativ da bi se i sam Neron uplašio.

Mnoga mala preduzeća, po strani od svih korporativnih termina, već koriste alate kao što su misija i vizija. Kakogod, uvek je korisno razjasniti stvari i podsvesno znanje prevesti u svesno i artikulisano.

Čemu vizija i misija tačno služe?

Misija je svrha – dobija se na pitanje KO SMO MI.
Vizija je cilj – ŠTA ŽELIMO DA POSTIGNEMO.
Vrednosti su „vozilo” -KAKO ćemo stići do cilja, kojim putem.

„Vizija je to što promoviše promene, osigurava temelj za strateško planiranje, mobiliše pojedince i olakšava regrutovanje talenata.

Vizija je ono što obezbeđuje kontekst za odlučivanje: ako vi znate kuda idete znaćete bolje i da procenite šta je dobro, a šta ne. Vizija je Vaš glavni motor i motivator preduzeća, a profit je rezultat konkurentske prednosti koju ste time stekli.”

Misija je, kako kaže dr. Vidoje Vujić, profesor na Fakultetu za turistički i poslovni menadžment u Opatiji, svojevrsni MENTALNI IMIDŽ, projekcija željene budućnosti preduzeća.

Vizija je – put do te budućnosti, skup ciljeva koji će dovesti do izvrsnosti i profita utemeljen na uverenju da proizvod ili usluga zadovoljavaju potrebe svih: i kupca, i vlasnika, i zaposlenih, i društva.

Da li vizija i misija utiču na zadovoljstvo zaposlenih?

Svako radno mesto košta: računa se da u proseku svaki zaposleni zaradi petostruki iznos svoje plate.

„Nije dobro da se često menjaju zaposleni, da jedni dolaze a drugi odlaze. Samo što mi to ne računamo, mislimo – lako ćemo ga naći. To nije tačno. U ove cifre račina se vreme koje košta, i koje odlazi za pribavljanje i odabir kadrova, za prijave i odjave, za uvođenja u posao, za dodatno osposobljavanje. E sad, kada takav čovek napusti firmu posle godine dana, preduzetnik često ne zna šta je izgubio i koliko je troškova već platio – nije to samo „evo ti radna knjižica i idi”…

“Koliko poslodavac mora dobro razmišljati kada sklapa ugovor, mora da razmišlja i kada ga raskida. Cena fluktuacije se takođe može izračunati: odlazak jednog kvalifikovanih radnika košta od četiri do pet hiljada evra. Odlazak menadžera srednjeg nivoa košta od 20 do 30 hiljada evra, a odlazak prvog čoveka u firmi košta od 50 do 100 hiljada evra”, dodaje dr. Vujić.

I još nešto: važan je stav

“Baš kao u sportu, biti preduzetnik je stav koji je odlučujući za rezultat. I isto tako, slično sportu, uzori i idoli igraju važnu ulogu u oslobađanju volje, u motivaciji, u uticaju na ponašanje (igru). U mnogim zemljama preduzetnici nisu ovenčani lovorikama. Očigledno, i ovde mediji imaju centralnu ulogu.

Druga stvar oko preduzetništva je da shvatite da Vi ne morate sve sami da uradite! Možete unajmiti ljude koji će vam pomoći skoro u vezi svega, računovodstva, logisitke, proizvodnje i tako dalje. Ključno je da se fokusirate na JEDNU stvar, a to je vaša ideja. Ostalo možete pazariti od drugih.

I treća, izuzetno praktična stvar, je da se preduzetnici međusobno povežu, da se kreću po mestima gde će moći da sretnu one koji bi želeli da postanu preduzetnici.”

Kjel Nordstrom, sa Jonasom Riderstralom koautor knjiga Karaoke Kapitalizam i Funky Business.

AdAge članak o Obami

Pregled trendova. Besplatno

• U kom pravcu će se razvijati oglašavanje tokom recesije?
• Koje su uspešne taktike u internet marketingu?

Internet Marketing 2009