Tags ‘TEDx’

Prvi srpski TEDx: otpor osrednjosti

22. July 2010

Voja Antonić na TEDx Beograd

Po uzoru na čuvene TED konferencije, prvi srpski TEDx održan proteklog vikenda u Beogradu uzburkao je javnost. Te subote usijan beogradski asfalt nije bio  metafora, kao ni momci i devojke koji su se, spremni da izazovu konvencije pojavili u doba kad pristojan svet spava, sveži i odmorni, na konferenciji. Oni sa manjkom vremena krečili su stan i slušali live-stream iz UK Vuk Karadžić, dok su se najviđeniji blogeri potrudili  da obećaju da će kad-tad objaviti uputstvo kako bi “preveliki optimizam mogao da se eliminiše”, makar na webu.

Mesečak dana ranije, nakon povratka autora ovih redova iz Bratislave gde je, baš u to vreme, održan  TEDx Bratislava o kome smo izvestili i to dan nakon Open Coffee sastanka (koji se i u Slovačkoj odnedavno održavaju pod platformom unapređenja poslovanja na webu kroz razmenu iskustava i networking, baš kao i OCC susreti u Beogradu), isplivalo je, spontano i stidljivo na Facebooku, da se ista stvar ima dogoditi i kod nas. I to prvi put! Etarget se početkom juna upoznao sa organizatorima i iz tih susreta  nastala je saradnja oko promocije prvog domaćeg TEDx događaja.

“Nismo iznenađeni time što je Etarget prvi prepoznao značaj održavanja TEDx konferencije u Beogradu jer ta kompanija vrlo detaljno prati, primenjuje i razvija nove trendove u internet oglašavanju što je jedna od najbrže rastućih oblasti marketinga uopšte svuda u svetu. Uz podršku Etargeta veliki broj ljudi je bio  informisan o konferenciji i mogućnosti da putem video-linka prati TEDx Belgrade konferenciju”, Sveta Matić, član organizacionog odbora TEDx Beograd

Šta se dakle tog dana imalo čuti? Mnogo. Od toga da je idući u susret korisnicima i njihovim potrebama moguće dizajnirati cipele koje se posle mogu prometnuti u nosiljku za bebe, prostirku za pod ili krovnu zaštitu koje se potom i recikliraju u prirodi (!) (Branko Lukić), zatim  vrlo konkretnih uputstava kako da znate da je nečiji marketing pogrešan i da vas zapravo lažu i mažu (Voja Antonić), preko pokazne vežbe izvedene na sceni o fontovima pri crtanju grafita (Lortek), do SF trilera koje su priredili predavači i istraživači-akademci iz oblasti fundamentalnih nauka  propovedajući da je u toku invazija američkih riba koje jedino može da zaustavi čovek koji je u vrhu lanca ishrane, i to u zemlji u kojoj narodne kuhinje zavise od humanitarnih organizacija, stranaka, srpskih preduzeća  i glumaca dobre volje kojima nije teško da deo prihoda od premijere izdvoje za sunarodnike koji životare ispod linije siromaštva (Milica Pucar).

Pored svega pobrojanog, na konferenciji u tranzicionoj Srbiji najmanje smo očekivali da čujemo da  je “globalno zagrevanje mnogo veća opasnost od korupcije” i da je “naseljanje svemira je jedino TRAJNO rešenje” (Milan M. Ćirković). I šta reći više :)

Ono što je prvi srpski TEDx definitivno izdvojilo nisu bile ni nauke, ni umetnost ni tehnologija već nešto što se zvanično zove “specifičnost našeg tržišta” odnosno u ovom slučaju regiona. Da podsetimo, pesmica za koju sigurno znaju svi rođeni u gradovima:

“Da se pitam ja bih betonir’o travu i ofarb’o tamno braon svaku vodu plavu; nekako bih probušio tanki sloj ozona a zemlju bih zaštitio kesom od najlona”  (Rambo Amadeus)

Šta je suprotno od gluposti? To još čekamo da vidimo. Za sada je glavni grad Srbije zabaležio nezapamćenu seču platana (ekološki genocid:  seča platana) a slična stvar je u najavi u Zagrebu (ključna reč: Varšavska). Nenad Romić aka Marcell Mars, nije mogao da zna da će u vreme kada je zakazan TEDx biti priveden u Zagrebu braneći drveće u zagrebačkoj pešačkoj zoni od seče. Ovo pomalo subverzivno predavanje putem video-linka direktno iz Zagreba pobralo je najviše ovacija budući da je nadležnima u Hrvatskoj demonstiran autentični otpor u vidu srednjeg prsta.

Prvi srpski TEDx otvorio je ministar za nauku i tehnologiju Božidar Đelić koji je, kako sam kaže, zaljubljenik u TED predavanja duže od decenije, najavivši tom prilikom da će blok 39 u Novom Beogradu uskoro dobiti  “centar za promociju nauke i kampus tehničkih fakulteta Republike Srbije”.

Prema informacijama od organizatora, TEDx skup mislliaca naučnika i praktičara pratilo je preko video linka više od 700 ljudi, na Facebooku TEDx je stekao 1000+ obožavalaca, stiglo je 3x više prijava nego što kapaciteti i licenca dozvoljavaju, a  sajt www.tedxbelgrade.com dobio je više od 1.700 posetilaca od Etargeta samo tokom prve nedelje (sponzorisane) kampanje.

U međuvremenu, dok se izlaganja sa prvog beogradskog TEDx ne titluju i ne postave na internet, pročitajte reagovanja u srpskoj blogosferi:

“Svaka nova priča me je motivisala i inspirisala da bolje i predanije radim ono što radim. Svaka mi je otvorila neke nove vidike”, Ivan Ćosić (Debeljuca.com )

TEDx ideje vredne širenja

17. June 2010

Šta povezuje Al Gora, Bila Gejtsa, Sir Ričarda Bransona, Džejmija Olivera, Davida Byrna, Malkolma Gladvela i Izabel Aljende? Osim činjenice da su svi u nekom periodu života pili koktele na kalifornijskoj plaži? Stvarno? Kreativnost. Inspiracija. Tehnologija, zabava, dizajn. I želja da se promeni svet i da se u okviru TED-a uspostavi mreža pojedinaca koji imaju dobre ideje.

Sedi, opusti se i dozvoli da te inspirišu

TED konferencije ove godine postale su hit i u Evropi, i to u formi TEDx gde je x oznaka za lokalne samostalno organizovane konferencije uz čvrsta pravila TED licence. Nakon što se u SEE dogodio TEDx Zagreb, i sada dok se iščekuje prvi TEDx Beograd, autor ovog teksta imao je sreće da u poslednjem minutu nabavi kartu za TEDx Bratislava, lokalnu TED konferenciju koja se održala u Etargetovoj zgradi, u Heineken Tower Stage. Bio je to ugodan događaj koji inspiriše i pomera iz zone komfora u nešto drugo o čemu ni ne mislimo poput organske hrane, talenata romske dece ili učešća kompjutera u pedagogiji i stimulaciji za učenje, događaj premrežen čestim i dugim pauzama za networking ujedinjenih sa kolačima i kafom.

Ispostavilo se da ljudi zaista vole mogućnost da sednu i slušaju šta drugi imaju da kažu o stvarima koje su zaista bitne. To je renesansa znanja, istraživanja i otkrića i svi tipovi ljudi mogu da učestvuju na svoj način (Kris Anderson)


TEDx Bratislava posetilo je 300 ljudi sa ulaznicama i još 100 uključenih u organizaciju, predstavnika medija, volontera, govornika i sponzora. Video-stream koji je išao uživo preko weba je simultano ispratilo još 350 ljudi, a na dan održavanja FB stranica TEDx Bratislava dobila je još 400 članova.

Radovan Grežo iz TEDx tima kaže da je veoma zahvalan za ogromnu količinu veoma pozitvnog feedback-a koji su pružili učesnici, blogeri, medijski poslenici i drugi na FB stranici: “Naravno, uvek ima stvari koje smo mogli bolje da uradimo, ali svi smo bili veoma prijatno iznenađeni reakcijom ljudi na samom događaju što je veliki emotivni stimulus za narednu TEDxBratislava 2011. Privatno, za mojih 9+ godina provedenih u advertajzingu nikada se nisam osećao toliko dobro zbog nečega što sam uradio. Čak i kampanje koje su ljudi najviše voleli nikada nisu donele meni lično direktan feedback kao kada čitam postove na FB ili kada sam video kako se zabavljaju ljudi u subotu uveče”.


Budući da je Slovačka mala zemlja sa nevelikim kulturnim i intelektualnim životom u ovom trenutku, osetili smo da je bitno da se stavi akcenat na Slovake koji možda nisu toliko poznati (mediji ih ne portretišu), ali su uspeli da urade nešto izvanredno – želeli smo da inspirišemo ljude i izazovemo ih da budu najbolja verzija sebe bez obzira na to da li se bave kvantnom mehanikom, bio-farmama, oglašavanjem ili kineskom medicinom. To su oni koji se trude da budu najbolji, oni koji rade puno i koji uspevaju. I vi to možete. Možete da napravite pozitivne promene i ispunite svoje snove. To bi bila poruka našeg TEDx-a: budite otvorenog uma i radite mnogo, ima smisla živeti u maloj zemlji i to ne mora da bude ograničenje.
Radovan Grežo


Takeaway: o emocijama i neuromarketingu

Najčudnija stvar u vezi sa mozgom su paradoksi po kojima on funkcioniše. Svesno i nesvesno. Automatski, ali ne kao kompjuter, već po drugim pravilima ali svakako bez naše kontrole: svega 5 % informacija koje primamo mozak kategorizuje kao svesne. Šta možemo da uradimo po tom pitanju? Ništa, osim da prihvatimo činjenicu da mozak tako funckioniše. Odnosno, ako ste istraživač i možete da aplicirate svoja saznanja u marketingu, može da se dogodi da počnete da mozak posmatrate kao partnera, tj, kako je Miroslav Švec, jedan od govornika na TEDx Bratislava rekao “što više ulažemo u odnos sa mozgom, više ćemo dobiti od njega”. Amin!

Na proces donošenja odluka ipak se može uticati: “Primarna informacija je emocija. Svi mi činimo stvari koje su u vezi sa našim emocijama pa naknadno racionalizujemo. Pravilno postavljanje emocionalnog rama kod kupca je način da se utiče na odluke. Naš primer je dobryanjel.sk. Nekoliko godina lice ove dobrotvorne ustanove bila je devojčica po imenu Julija. Međutim doktori nisu uspeli da se izbore za njen život i ona je umrla od raka. Dobryanjel je organizacija koja je o tome progovorila u javnosti. Nakon reklame desilo se da se broj onih koji učestvuju samo jednom naglo poveća. Dakle video spot nagnao je ljude da jednom uplate. Eksperiment je pokazao da su ljubav i dodir prikazani u spotu bila ta dva bloka za izgradnju rama u kome će gledaoci doneti odluku o tome da uplate svoj dobrovoljni prilog. Za različite situacije potrebno je naći od kojih blokova je najbolje sastaviti reklamnu poruku. Ja i Martin Štulrajter smo entuzijasti koji se bave neuromarketingom i sva ta istraživanja nam govore nešto i o našim životima. A to je više od marketinga”, kaže Švec.